Nauka mijenja našu percepciju prošlosti. Paleogenetika otkriva fascinantne tajne DNK-a, skrivene u kostima i prljavštini. Umjetna inteligencija dešifruje drevne tekstove napisane zaboravljenim pismom. Hemijska analiza ostataka na zubima, posudama za kuhanje, posudama od gline i građevinskim materijalima otkriva detalje o prehrambenim navikama, mirisima i tehnikama gradnje iz prošlosti.
CNN je izvijestio o šest misterija ljudske historije koje su naučnici razjasnili do 2023. godine. Dodatno, postoji jedna zagonetka koja još uvijek izaziva istraživače.
Stvarni identitet prahistorijskog vođe
Kostur star 5.000 godina, pronađen u grobnici blizu Seville u Španjolskoj, prvotno je sugerirao da je riječ o važnom mladiću, temeljem analize kostiju zdjelice, uobičajenog načina određivanja spola.
No, analiza zubne cakline, sadržeći specifični protein za spol nazvan amelogenin, pokazala je da su ostaci zapravo ženski, ne muški, otkrivajući grešku u prvotnom pretpostavljanju.
Ova tehnika također je izmijenila prethodna shvaćanja prahistorijskih društava, što sugerira da će otvoriti novu eru u proučavanju njihove društvene organizacije.
Sastojak iza legendarnog rimskog betona
Istraživanje objavljeno u januaru otkrilo je misteriozni sastojak u rimskom betonu, omogućavajući Rimljanima da izgrade dugotrajne i složene strukture poput Panteona u Rimu, s najvećom neojačanom kupolom na svijetu.
Analizirajući uzorke betona starog 2.000 godina, istraživači su identificirali bijele komade nazvane vapneni klasti. Ti komadi omogućavaju betonu popravak pukotina tokom vremena, čineći ga izdržljivijim od modernih ekvivalenata.
Stvarni izgled Ledenog čovjeka, Ötzija
Nova analiza DNK izvađene iz Ötzijeve zdjelice u augustu otkrila je da je njegov fizički izgled bio drukčiji od prvotnih pretpostavki. Ötzi je imao tamnu kožu, tamne oči i vjerovatno je bio ćelav, suprotno dobro poznatoj rekonstrukciji njegovog izgleda.
Otkriven identitet nositelja privjeska starog 20.000 godina
Naučnici su otkrili drevnu ljudsku DNK u privjesku napravljenom od jelenske kosti, pronađenom u sibirskoj pećini Denisova. Identifikacija DNA je otkrila da je privjesak nosila žena prije 19.000 do 25.000 godina, povezana s grupom drevnih sjevernih Euroazijaca, genetski povezanima s prvim Amerikancima.
Prva riječ dešifrovana na drevnom papirusu umjetnom inteligencijom
Umjetna inteligencija je prvi put dešifrirala riječ “πορφυρας” ili “porphyras” s drevnog papirusa, što znači “ljubičasta boja” na grčkom. Ova tehnika otvara mogućnost za dešifriranje cijelog sadržaja Herculaneum svitaka.
Sastojci korišteni u mumifikaciji
Analiza odbačenih posuda iz radionica za balzamiranje otkrila je tvari koje su stari Egipćani koristili za mumifikaciju. Biljna ulja poput smreke, cedra, smole pistacija, životinjska mast i pčelinji vosak korišteni su za očuvanje tijela nakon smrti.
Beethoven: Porodična tajna otkrivena – ali jedna misterija ostaje
Analiza Beethovenove DNK iz sačuvanih pramenova kose nije donijela konačnu dijagnozu njegovih zdravstvenih problema. Ipak, genetski podaci ukazuju na postojanje izvanbračne veze u njegovoj porodici.
