Borbe između Azerbejdžana i Jermenije u spornom regionu Nagorno-Karabaha na Južnom Kavkazu ponovo su se razbuktale u ponedeljak uveče napadom na jermenske položaje.
Azerbejdžanske trupe napale su jermenske položaje na tri mjesta artiljerijom i oružjem visokog kalibra, javila je ruska novinska agencija, pozivajući se na Ministarstvo odbrane Jermenije.
U međuvremenu, azerbejdžansko Ministarstvo odbrane u Bakuu izvijestilo je da su borbe izazvane pokušajem jermenske sabotaže.
Dvije zemlje su decenijama bile u sukobu oko Nagorno-Karabaha, koji je istorijski imao većinsko jermensko stanovništvo, ali je legalno bio dio Azerbejdžana pod Sovjetima.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je proglasio nezavisnost od Bakua kao Republika Arcah, uz podršku Jerevana, što je izazvalo trogodišnji rat.
Rat je završen 1994. pobjedom Jermenije, a Nagorno-Karabah je četvrt vijeka bio pod kontrolom Jermenije, iako njegov status nikada nije međunarodno priznat.
Posle decenije stagnacije, Azerbejdžan je iznenada ponovo zauzeo velike djelove regiona 2020. godine, primoravši Jermeniju na velike teritorijalne ustupke. Ovo je uključivalo odredbu koja ograničava pristup Jermena regionu na jedan bezbjedan koridor koji nadgledaju ruske mirovne snage.
Od tada je primirje nekoliko puta prekidano.
Uzrok sukoba
Sovjetska vlada je 1920-ih u Azerbajdžanu uspostavila autonomnu regiju Gorski Karabah, gdje su najmanje 95 posto stanovništva etnički Armenci. Azerbajdžan inače na sjeveru graniči s Rusijom. Problemi u enklavi su krenuli 1988. kada su se vlasti u Gorskom Karabahu pokušale ujediniti s tadašnjom sovjetskom republikom Armenijom i proglasiti neovisnost od Azerbajdžana, još jedne sovjetske republike.
Godine 1992., nakon raspada Sovjetskog Saveza, izbio je rat između dviju novih zemalja oko kontrole nad regijom. Gorski Karabah se nalazi unutar međunarodno priznatih granica Azerbajdžana, ali je uglavnom pod kontrolom političkih frakcija povezanih s Armenijom.
U tom je sukobu ubijeno između 20.000 i 30.000 ljudi, a stotine tisuća njih je bilo raseljeno. Nakon primirja 1994., Armenija je dobila kontrolu nad Gorskim Karabahom, ali je također okupirala 20 posto okolnog azerbajdžanskog teritorija.
Eskalacija odnosa 2020. godine
Između 1994. i 2020. povremeno su se rasplamsavali sukobi duž granice. U 2016. su se tijekom četiri dana dogodili žestoki sukobi između Azerbajdžana i snaga koje podržava Armenija u Gorskom Karabahu.
No 2020. je došlo do pravog rata, nakon što je Azerbajdžan pokrenuo ofenzivu preko linija koju su držale armenske snage i lokalni borci. Sukob je započeo ujutro 27. rujna, a trajao je šest tjedana, piše The Washington Post.
Jedna od njegovih glavnih značajki bila je vojna potpora Turske Azerbajdžanu. U mjesecima prije izbijanja sukoba, turski izvoz vojne opreme u Azerbajdžan porastao je šest puta. Turska je toj zemlji prodavala bespilotne letjelice i drugu opremu, za koju stručnjaci kažu da je pomogla preokrenuti situaciju u korist Azerbajdžana.
