Cijene goriva u Bosni i Hercegovini, pad cijena nafte i troškovi života ponovo su u neskladu. Iako su posljednjih sedmica zabilježene osjetno niže cijene benzina i dizela na benzinskim pumpama širom zemlje, taj pad se gotovo nimalo ne reflektira na cijene osnovnih životnih namirnica i usluga.
Drugim riječima – gorivo je jeftinije, ali život nije.
Pad cijena goriva vidljiv na pumpama
U cijeloj Bosna i Hercegovina, a posebno u Federacija Bosne i Hercegovine, zabilježen je trend blagog, ali kontinuiranog pada cijena goriva.
Prema podacima portala za praćenje cijena:
-
prosječna cijena dizela D5 pala je sa 2,42 KM na 2,27 KM
-
benzin Super 98 sa 2,57 KM na 2,55 KM
-
benzin Premium 95 sa 2,38 KM na 2,31 KM
-
LPG se kreće oko 1,26 KM
Na pojedinim benzinskim pumpama cijene su i znatno niže, što potvrđuju podaci sa Nafta.ba.
Gdje je gorivo trenutno najjeftinije?
Prema dostupnim podacima:
-
Dizel: Zenica (2,14 KM), Vogošća, Ilijaš i Bužim (2,15 KM)
-
Benzin Super 95: Mostar (2,19 KM), Cazin i Tešanj (2,20 KM)
-
Benzin Super 98: Bosanska Krupa, Ilidža i Vogošća (2,43 KM)
-
LPG: Vogošća (1,11 KM), Tešanj (1,12 KM)
U regionalnom kontekstu, ove cijene svrstavaju BiH među povoljnije zemlje po pitanju goriva.
Globalni razlozi pada cijena
Pad cijena goriva u BiH nije rezultat domaće politike, već globalnih kretanja:
-
višak ponude nafte na svjetskom tržištu
-
slabljenje potražnje uslijed ekonomske nesigurnosti
-
geopolitičke promjene, uključujući dešavanja u Venezueli i politiku SAD-a
Niže cijene sirove nafte smanjuju nabavne troškove derivata, što se s određenim zakašnjenjem prenosi i na domaće benzinske pumpe.
Zašto građani ne osjete olakšanje?
Iako gorivo pojeftinjuje, cijene hrane, usluga i osnovnih proizvoda ostaju iste ili čak rastu. Razlog nije samo u transportnim troškovima, jer oni čine relativno mali dio krajnje cijene proizvoda.
Ključni problem leži u:
-
slaboj tržišnoj konkurenciji
-
zadržavanju ili povećanju marži
-
gotovo nepostojećoj regulatornoj kontroli cijena
Distributeri i trgovački lanci rijetko spuštaju cijene kada im troškovi padnu, ali ih brzo povećavaju kada gorivo poskupi.
Pad cijena koji ostaje statistika
U praksi, pad cijena goriva u BiH često ostaje:
-
broj u tabeli
-
podatak na pumpi
-
vijest bez stvarnog efekta
Dok hljeb, mlijeko, voće i povrće zadržavaju visoke cijene, benefit jeftinijeg goriva ne završava kod potrošača, već u bilansima distributera i trgovaca.
Slabo tržište, slaba zaštita građana
Ovaj fenomen ogoljava strukturni problem bh. ekonomije: tržište koje ne funkcioniše u korist potrošača. Bez snažnih mehanizama nadzora i pritiska na formiranje cijena, svako pojeftinjenje energenata ostaje prilika da se „lovi u mutnom“.
Zaključak: gorivo pada, standard stoji
Iako su cijene goriva trenutno među nižima u regiji, to ne znači niži trošak života. Dok se sistem ne natjera da pad ulaznih troškova prenosi na krajnje cijene, građani će i dalje gledati paradoks:
👉 jeftinije gorivo
👉 skuplju svakodnevicu
A to je najskuplja kombinacija za kućni budžet.