Podvodni plato u Tihom oceanu, koji je veći od Ujedinjenog Kraljevstva, počeo se formirati vulkanskim erupcijama tijekom krede (prije 145 do 66 miliona godina) i, nevjerojatno, i danas raste.
Melanezijski grančani plato, smješten istočno od Salomonskih otoka, formiran je kroz četiri odvojena udara vulkanizma, s različitim uzrocima, prema istraživanju objavljenom 15. januara u časopisu Earth and Planetary Science Letters. Ovaj vremenski slijed važan je jer su gigantske vulkanske značajke pod oceanom često slabo shvaćene, rekao je voditelj istraživanja Kevin Konrad, geoznanstvenik sa Sveučilišta u Nevadi, Las Vegas. U nekim slučajevima, one se formiraju u jednom izljevu magme, nazivaju se velikim igneoznim provincijama, i takve ogromne vulkanske pojave često mijenjaju klimu i povezane su s masovnim izumiranjima.
No, u drugim slučajevima, značajke koje izgledaju identično kao velike igneozne provincije zapravo se grade tokom dugih razdoblja, s više vulkanskih događaja složenih kao sloj torte. S ograničenim uzorcima stijena, teško je razlučiti razliku.
Nastajalo milijunima godina
“Postoje neke značajke u pacifičkom bazenu gdje znanstvenici imaju samo jedan uzorak, i izgleda kao vrlo masivan jedan događaj”, rekao je Konrad za Live Science. “Ponekad, kada detaljno proučavamo te značajke, shvaćamo da su zapravo izgrađene tokom više udara tijekom desetaka miliona godina i ne bi imale značajan utjecaj na okoliš.”
Konrad i njegovi suradnici imali su priliku detaljno uzorkovati Melanezijski grančani plato 2013. tokom petotjedne istraživačke misije. Koristili su veliki lančani uređaj za vuču stijena s padina podmorskih planina i vulkana koji čine plato. Proučavajući starost i kemijski sastav tih stijena, saznali su da je plato vjerojatno počeo formirati prije 120 miliona godina. Dio platoa ispod drugih stijena, poznat kao Robbie Ridge, vjerojatno se formirao u to vrijeme tijekom ogromnog izljeva bazaltnog lava. To je stvorilo veliki podvodni plato koji vjerojatno nije dosezao iznad razine mora.
Zatim je prije 45 miliona godina taj komad Pacifika prešao preko točke vrućice u plaštu. Točke vrućice su mlazovi zagrijanog materijala koji izlaze iz plašta i uzrokuju formiranje vulkana usred tektonskih ploča. Havaji su primjer otočnog lanca koji je formiran od strane točke vrućice.
Kako je nastajao
U ovom slučaju krivac je bio točka vrućice Rurutu-Arago, koja i danas postoji ispod Francuske Polinezije. To je stvorilo podvodni lanac planina, nazvan seamount, s otocima koji izlaze iznad površine oceana. Ti su otoci erodirali, ali prije 13 miliona godina, seamount se pomaknuo prema još jednoj točki vrućice, Samoa točki vrućice, koja danas stvara Samoanske otoke.
“Svi ti isti kanali koje je magma koristila prije 45 miliona godina, sada su prethodne slabosti kroz koje je magma mogla početi kretati prije 13 miliona godina”, rekao je Konrad.
To je izgradilo nove otoke, koji su se opet erodirali ispod razine mora tokom vremena. Naposljetku, u posljednja tri miliona godina, tektonska kretanja na Tonga tjesnacu potaknula su nove vulkanske erupcije na plato – potpuno drugačiji mehanizam od točkovnog vulkanizma koji ga je prethodio. Konrad je rekao da u Južnom Tihom oceanu postoji mnogo točaka vrućice, pa je vjerojatno da su seamounti izgrađeni tokom vremena na slično komplicirane načine. Neprofitna organizacija Ocean Exploration Trust i Nacionalna uprava za oceane i atmosferu uzorkuju takve seamounte u SAD-u.
Konrad i suradnici sa Sveučilišta Maryland i Sveučilišta California State Long Beach uskoro će uzorkovati planine srednjeg Pacifika koje bi mogle biti izgrađene preklapanjem tačaka vrućice. Konrad predlaže nazivati ove značajke “okeanske srednje ploče superstrukture” kako bi ih razlikovali od velikih igneoznih provincija stvorenih jednim ogromnim vulkanskim događajem.
“Što više detaljno uzorkujemo”, rekao je Konrad, “naći ćemo više složenosti.”
