Sjedinjene Američke Države spremaju snažniji institucionalni odgovor na destabilizaciju Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana, a poruke iz Washingtona jasno ukazuju da su secesionistički projekti u regiji sve otvorenije označeni kao prijetnja američkim i evropskim sigurnosnim interesima.
Na saslušanju održanom u Helsinškoj komisiji za sigurnost i saradnju u Evropi, nezavisnom tijelu američkog Kongresa, povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, poseban fokus stavljen je na stanje u Bosni i Hercegovini, ruski utjecaj i političke blokade koje koče reformske procese.
Dayton kao prepreka funkcionalnoj državi
Zaključeno je da, tri decenije nakon potpisivanja Dejtona, političke elite u BiH nisu uspjele razviti održivu ustavnu reformu koja bi zamijenila, kako je ocijenjeno, „brzopleto ispregovarani ustavni okvir“.
U nedostatku reformi, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u krutoj etničkoj strukturi, koja proizvodi političku disfunkcionalnost, sistemsku korupciju i duboko nepovjerenje građana u institucije.
Istovremeno, naglašeno je da secesionistički potezi vlasti u entitetu Republika Srpska, uz rastući ruski utjecaj, direktno potkopavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
EU i NATO kao jedini održivi put
Američki zakonodavci poručili su da se time dodatno pojačava hitnost napretka Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU i NATO-u, upozoravajući da bi u suprotnom zemlja mogla postati meta destabilizirajućih vanjskih sila.
„Odbijanje euroatlantskog puta otvara prostor zlonamjernim akterima“, zaključeno je tokom saslušanja.
Novi američki zakon i Trumpov potpis
Predsjedavajući Helsinške komisije, senator Roger Wicker, podsjetio je da je Senat nedavno usvojio Zakon o nacionalnoj odbrani SAD-a za fiskalnu 2026. godinu, u koji je uključen i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Riječ je o aktu koji su Wicker i senatorica Jeanne Shaheen ranije predložili, a za koji je najavljeno da će ga predsjednik Donald Trump potpisati u Ovalnom kabinetu.
„Ovaj zakon postavlja jasnu viziju američkog liderstva u regiji – onu koja daje prioritet ekonomskom rastu, demokratskoj otpornosti i kolektivnoj sigurnosti, dok istovremeno suzbija korumpirajući i destabilizirajući utjecaj Rusije“, rekao je Wicker.
Zakon također predviđa jačanje uloge evropskih saveznika i insistira na provođenju održivih reformi u Bosni i Hercegovini.
Dodik kao „Putinov vektor haosa“
Govoreći konkretno o BiH, Wicker je bio izuzetno direktan. Istakao je da su politička paraliza, korupcija i etnički nacionalizam obilježili posljednjih 30 godina, stvarajući osjećaj da je Dayton postao slijepa ulica.
Posebno je apostrofirao ulogu Milorada Dodika, za kojeg je rekao da je:
„Putinov preferirani vektor haosa u jugoistočnoj Evropi“.
Prema njegovim riječima, Dodik i njegovi politički saveznici, uz podršku Beograda i Moskve, godinama vode entitet Republiku Srpsku ka de facto secesiji, s ciljem blokiranja euroatlantskih integracija regiona.
Ograničena strpljivost Washingtona
Wicker je upozorio da američka podrška Bosni i Hercegovini nije bezuslovna niti beskonačna, naglasivši da u Kongresu postoji dvostranački konsenzus o značaju BiH, ali i jasna očekivanja kada je riječ o reformama.
„Vremenski okvir za napredak ne može biti beskonačan“, poručio je senator.
Poruke iz Washingtona jasno signaliziraju da se politički prostor za secesionističke avanture rapidno sužava, dok se Bosni i Hercegovini ostavlja jasan izbor: reformski put ka Zapadu ili suočavanje s ozbiljnim međunarodnim pritiscima.
U tom kontekstu, novi američki zakon mogao bi označiti prelomni trenutak za BiH – i potencijalni kraj iluzija o mirnom raspadu države.