Posjeta srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović Izraelu izazvala je oštre reakcije u izraelskim medijima, a jedan od najutjecajnijih dnevnih listova, Haaretz, objavio je tekst u kojem optužuje vladu Benjamina Netanyahua da je ozbiljno narušila diplomatske standarde i poslala opasnu političku poruku.
Autor teksta ocjenjuje da Izrael, suočen s međunarodnom izolacijom, posljednjih mjeseci nastoji demonstrirati da i dalje ima saveznike, ali upozorava da izbor partnera otvara ozbiljna pitanja.
“To nije bio diplomatski propust”
Posebnu pažnju izazvao je detalj sa zvaničnog sastanka na kojem su iza Netanyahua i Cvijanović bile istaknute zastave Republike Srpske, umjesto zastave Bosne i Hercegovine.
Haaretz navodi da to nije bila slučajna greška, već svjesna politička poruka.
“To nije diplomatski gaf. Bio je to namjeran pokušaj da se bosanskohercegovački entitet uzdigne na nivo države, što je činjenično netačno i predstavlja političku provokaciju”, piše list.
Autor podsjeća da je Republika Srpska entitet unutar Bosne i Hercegovine, a ne međunarodno priznata država.
Kritike zbog negiranja genocida
U tekstu se posebno problematizira činjenica da su izraelski zvaničnici ugostili političke predstavnike Republike Srpske, podsjećajući da brojni lideri tog entiteta negiraju genocid u Srebrenici, uprkos presudama međunarodnih sudova.
Haaretz podsjeća da je genocid u Srebrenici utvrdio i Međunarodni sud pravde te naglašava da je riječ o najtežem zločinu počinjenom u Evropi nakon Holokausta.
List navodi i da je Željka Cvijanović pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva zbog, kako se podsjeća, veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida.
“Zaštita hrišćana” izazvala dodatne reakcije
Posebne kritike izazvala je objava izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Sa'ara, koji je nakon sastanka poručio da su razgovarali o zaštiti hrišćanskih manjina u Bosni i Hercegovini.
Haaretz ocjenjuje da je takva formulacija problematična jer, kako navodi, Bosna i Hercegovina nema hrišćansku manjinu, već približno podjednak broj hrišćana i muslimana.
Autor dodatno podsjeća na kritike koje Izrael trpi zbog odnosa prema hrišćanskim zajednicama u Gazi, Libanu i na Zapadnoj obali.
U pozadini i milijarde dolara vrijedni poslovi
Tekst tvrdi da iza intenziviranja odnosa između Izraela, Srbije i Republike Srpske stoje i značajni ekonomski interesi.
Haaretz navodi da je nakon oktobra 2023. godine srpski izvoz oružja u Izrael višestruko povećan, dok je prodaja izraelskog naoružanja Srbiji dostigla gotovo dvije milijarde dolara tokom 2025. godine.
Autor sugerira da upravo snažni vojni i poslovni interesi predstavljaju jedan od ključnih razloga zbog kojih izraelska vlada razvija bliske odnose sa srbijanskim političkim vrhom.
Reagovala i Bosna i Hercegovina
Zbog isticanja zastava Republike Srpske umjesto državnih obilježja Bosne i Hercegovine, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio je zvaničan protest izraelskim vlastima.
Kako navodi Haaretz, u protestnoj noti upozoreno je da je riječ o ozbiljnom narušavanju diplomatskog protokola, nepoštivanju suvereniteta Bosne i Hercegovine te međunarodno priznatih državnih simbola.
Na kraju teksta autor zaključuje kako cijeli slučaj pokazuje duboke kontradikcije aktuelne izraelske vanjske politike, koja, prema njegovoj ocjeni, zbog geopolitičkih i ekonomskih interesa sve češće zanemaruje principe na kojima je godinama gradila svoju međunarodnu diplomatiju.