Naučnici istražuju uzrok naglog porasta temperature na planetu Zemlji od 20. stoljeća. Velika većina naučne zajednice slaže se da to nije prirodni već fenomen iza kojeg stoji čovjek.
Istina je da je u svojoj 4,5 milijardi godina dugoj istoriji planet Zemlja doživjela razdoblja manjeg i većeg zagrijavanja.
Promjene temperature tokom više hiljada godina određene su varijacijama u Zemljinoj orbiti dok kruži oko Sunca. Iako su veće udaljenosti rezultirale hladnijim ciklusima, pomaci prema užarenoj lopti doveli su do toplijih, međuledenih doba.
Naučnici su primijetili da se od 1980-ih planet Zemlja mnogo brže zagrijava nego što je prethodno zabilježeno
1998. godine istraživači s američkog Sveučilišta u Massachusettsu i Laboratorija za istraživanje godova drveta sa Sveučilišta u Arizoni objavili su istraživanje koje pokazuje prosječnu godišnju globalnu temperaturu u posljednjih 1.000 godina. Kako bi izračunali temperature koje su vladale pola milenija prije nego što je izumljen termometar, proučavali su takozvane proksi ili prirodne zapise – mjerenja jezgri leda, godova drveta i koralja. Rezultati su pokazali male varijacije tijekom više stotina godina sve do 20. stoljeća, kada je zagrijavanje iznenada naglo poraslo.
Zaključak je da se Zemlja u prošlom stoljeću zagrijala brže nego u bilo kojem trenutku od kraja posljednjeg ledenog doba.
Studija je također otkrila da je Zemlja u posljednjih 2.000 godina bila u prirodnom periodu hlađenja u smislu svog položaja u odnosu na Sunce.
Ali ovo prirodno hlađenje nije registrirano zbog neviđenog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim faktorom odnosno emisijama stakleničkih plinova, objašnjava se u časopisu.
Prema izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime 2020., prosječna temperatura prošle godine bila je za 1,2 stupnja Celziusova viša od temperature koja je vladala u predindustrijskoj eri. To se odnosi na razdoblje između 1850. i 1900. godine kada se fosilna goriva nisu naširoko koristila kao sredstvo za dobivanje energije.
Izvještaj je opisao sve veću razinu stakleničkih plinova u atmosferi, što je posljedica ljudskih aktivnosti koje su “glavni pokretač klimatskih promjena”.
Benjamin Cook, naučnik i stručnjak za klimu s NASA-inog Instituta za svemirske studije Goddard, kaže da su naučnici 20. stoljeća, kada su počeli tražiti odgovore kako bi objasnili trend zagrijavanja, ispitivali različite faktore, uključujući stakleničke plinove, sunčevu energiju, cirkulaciju oceana i vulkanske aktivnosti.
Kaže da je naučna zajednica danas sigurna da klimatske promjene uzrokuje čovjek, kao što je sigurna u razumijevanje teorije gravitacije.
“Postoje nesigurnosti i nijanse o kojima se raspravlja na području nauke o klimi”, napominje Cook. “Ali jedina stvar oko koje se danas slaže svaki naučnik je da zagrijavanje, koje vidimo, nastaje izgaranjem fosilnih goriva.”
A analiza iz 2019. godine s 11.602 recenzirana članka o klimatskim promjenama, objavljena u prvih sedam mjeseci te godine, otkrila je da su se naučnici stopostotno složili po pitanju antropogenog globalnog zagrijavanja. To istraživanje proveo je James Lawrence Powell, američki geolog i autor 11 knjiga o klimatskim promjenama i geoznanosti.
IPCC podržava tezu po kojoj iza klimatskih promjena stoji čovjek. Još 1995. godine ovo međuvladino tijelo je reklo da “bilanca dokaza sugerira da postoji vidljiv ljudski utjecaj na globalnu klimu.”
“Znanstveni pristup znači sumiranje podataka, opservaciju, statistike i klimatske modele kako bi se donijeli zaključci”, kaže Helene Jacot Des Combes, klimatologinja sa Sveučilišta Južni Pacifik i autorica pri IPCC-u te zaključuje: “Sve ovo nam govori da su trenutne klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima.”
