Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti najmanje milijardu eura za razvojne projekte kroz Plan rasta Europske unije, no zbog nesuglasica unutar zemlje ta sredstva su trenutno nedostižna. Vlasti manjeg bh. entiteta Republika Srpska (RS) odbijaju prihvatiti paket od 113 provedbenih mjera, inzistirajući da BiH ne dobije jedinstveni broj za hitne telefonske pozive.
RS inzistira na zasebnim brojevima za svaki entitet
Predsjednik vlade RS, Radovan Višković, potvrdio je da ne žele jedinstveni pozivni centar u Sarajevu, iako je to praksa u svim državama. BiH je jedina zemlja u Europi koja nema jedinstveni broj za hitne slučajeve, jer RS inzistira na zasebnim brojevima za svaki entitet, tvrdeći da bi jedinstveni broj narušio ustavni ustroj države.
“Zar nije logično da budu dva pozivna centra, jedan u RS-u, a drugi u Federaciji BiH?” izjavio je Višković za banjalučke “Nezavisne novine”.
Politički čelnici na državnoj razini sastali su se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušali deblokirati proces donošenja reformskih zakona i proračuna, no bez uspjeha. Ovi zakoni su preduvjet za dodjelu sredstava osiguranih za države zapadnog Balkana kroz Plan rasta. Paket vrijedan šest milijardi eura dodjeljivao bi se kroz konkretne projekte za koje suglasnost daju tijela EU, a procjena je da bi BiH mogla dobiti najmanje milijardu eura bespovratnih sredstava.
Ova sredstva trebala bi osigurati snažniji rast gospodarstva, ojačati vladavinu prava, učiniti institucije funkcionalnijima, poboljšati poslovnu klimu te sačuvati ljudske resurse u BiH. Reforme su također usmjerene na stvaranje uvjeta za zelenu energiju, digitalnu tranziciju i bolju informatičku infrastrukturu, uključujući poboljšanje kibernetičke sigurnosti.
“Crvena linija” izbrisala milijardu eura
Na Vijeću ministara BiH 30. aprila postignuta je suglasnost o 110 od 113 provedbenih mjera nužnih za odobravanje projekata kroz Plan rasta, dok su tri mjere ostale neusuglašene zbog blokada iz RS-a. Osim odbijanja uspostave jedinstvenog pozivnog centra, RS također odbija ukidanje mogućnosti entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava i ne želi dopustiti popunu Ustavnog suda BiH novim sucima, zahtijevajući njegov preustroj.
Vlasti u BiH nadale su se da će EU ipak prihvatiti paket provedbenih mjera bez tri sporne tačke, no Bruxelles nije pokazao razumijevanje za takvu kalkulaciju. Premijer Višković je istaknuo da su u 95 posto ispunili zahtjeve Europske komisije, no EU inzistira na potpunom ispunjenju svih mjera.
“Izvijestili su nas da ispod ove tri neusuglašene mjere ne mogu ići i da je to crvena crta i uvjet za Plan rasta i pomoć EU BiH. Zato sam rekao, ako je to uvjet, nema potrebe za daljnjim razgovorima,” zaključio je Višković.
Čini se da će zbog ovih nesuglasica Bosna i Hercegovina za sada ostati bez prijeko potrebnih sredstava za razvojne projekte.
