U proteklim danima, mediji koji podržavaju aktuelnu vlast u Srbiji izvještavali su o napadačima s Kosova kao herojima, a u Srbiji je proglašen dan žalosti. Iako postoji obrazloženje koje sugerira da dan žalosti ne odražava samo žaljenje za četvoricom ubijenim napadačima, već da se također odaje počast ubijenom albanskom policajcu, mnogi su skeptični. U svakom slučaju, ovaj događaj predstavlja značajan izazov za Aleksandra Vučića, koji će morati odgovoriti na pitanja o tome kontrolira li situaciju na Kosovu, je li mu ugrožena sigurnost od osoba u njegovoj blizini, i ima li Moskva poruku da ima utjecaj u Srbiji.
Među napadačima se istaknuo i Milan Radoičić, jedan od najbližih suradnika Aleksandra Vučića na Kosovu, te potpredsjednik Srpske liste, političke organizacije koja predstavlja kosovske Srbe i koja djeluje pod kontrolom Vučića.
Prošle godine, svi Srbi su napustili svoje položaje u kosovskim vlastima na Vučićev zahtjev, što je trebalo naglasiti njegovu kontrolu nad situacijom. Međutim, ovo je samo dodatno zakompliciralo položaj kosovskih Srba i njihove političke zahtjeve. Došlo je do podjele unutar srpske zajednice, između Srba s sjevera i onih iz takozvanih enklava koji smatraju da ih je Vučić napustio. S obzirom na svoj položaj, potonji su skloniji pregovorima s Prištinom i traže kompromis s kosovskim vlastima kako bi osigurali određenu lokalnu autonomiju i samostalnost.
Milan Radoičić, uz sve to, suočava se s optužbama da je umiješan u atentat na srpskog umjerenog političara s Kosova, Olivera Ivanovića, te je također pod sumnjom u sumnjive poslovne aktivnosti koje su mu krenule nakon dobivanja državnih poslova.
Još jedan problem proizlazi iz činjenice da je jedan od poginulih napadača bio Bojan Mijailović, koji je bio tjelohranitelj direktora srpske obavještajne službe BIA, Aleksandra Vulina. Vulin se smatra bliskim ruskom utjecaju, što dodatno komplicira situaciju.
S obzirom na nedavne napetosti oko manastira Banjska, Vučić je brzo tražio podršku ruskog ambasadora Aleksandra Bocan-Harčenka, što sugerira dublje veze između Srbije i Rusije u ovom kontekstu. Odnosno, moguće je da Rusija ima svoje interese u ovom destabilizirajućem događaju koji utječe ne samo na Kosovo, već i na Srbiju i regiju. Moskva često koristi takve situacije kako bi skrenula pozornost s drugih međunarodnih problema, kao što je njen sukob s Ukrajinom, a to je posebno važno imati na umu. Treba podsjetiti da je 2016. godine, pod vodstvom ruskih agenata GRU, izvršen pokušaj puča u Crnoj Gori kako bi se spriječio njezin ulazak u NATO.
