Subota, 2 Marta, 2024

Sarajevo bez vode: Odsustvo odgovornosti i kolaps urbanog sistema

Najčitanije objave

Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, nedavno je proživjelo pravu urbanu krizu. Za gotovo 27 sati, grad od oko pola miliona ljudi ostao je bez vode, bez ikakvog prethodnog upozorenja ili objašnjenja o trajanju popravki cijevi u Bačevu. Ovaj incident nije samo izazvao neprijatnost; on je u stvari naglasio duboku ranjivost urbanog sistema na neočekivane situacije i izazvao ozbiljno preispitivanje kapaciteta gradskih vlasti za krizno upravljanje.

Pitanja koja se nameću su brojna: Šta je radila gradska vlast kako bi pripremila građane za ovu vanrednu situaciju? Postoji li uopšte strategija za upravljanje krizama takve vrste? Nažalost, odgovori na ova pitanja ukazuju na veoma neorganizovan pristup. Grad nije preduzeo nikakve korake da obavijesti stanovništvo niti da organizuje alternativna rješenja za snabdijevanje vodom, poput raspoređivanja cisterni koje bi obilazile kvartove. Ovaj nedostatak proaktivnosti i transparentnosti nije samo nepraktičan; on je duboko nehumani, ostavljajući građane da sami traže rješenja za osnovne potrebe kao što su pijaća i tehnička voda.

S druge strane, preduzeće Vodovod i kanalizacija (VIK), koje je zaduženo za održavanje vodovodne mreže, pokazalo je potpunu nepripremljenost za ovakve izazove. Stanje cijevi koje je dovelo do potrebe za 27-satnim radom na popravkama ukazuje na zanemarivanje osnovnog održavanja infrastrukture. Ovaj nedostatak preventivnog održavanja ne samo da je neprihvatljiv, već je i opasan, stavljajući cijeli grad u rizik od sličnih ili još gorih situacija u budućnosti.

Ovaj incident treba poslužiti kao ozbiljno upozorenje gradskim vlastima i preduzećima zaduženim za vodosnabdijevanje. Prvo, potrebno je hitno uspostaviti jasne protokole za komunikaciju sa stanovništvom u kriznim situacijama, uključujući pravovremene informacije o trajanju i razlozima prekida osnovnih usluga. Drugo, neophodno je razviti i implementirati dugoročne strategije za održavanje infrastrukture, kao i planove za alternativna snabdijevanja u hitnim slučajevima.

Naposljetku, incident u Sarajevu je mnogo više od privremenog neugodnog iskustva. On je pokazatelj ozbiljne slabosti u urbanom upravljanju i kriznom reagovanju. Grad Sarajevo, kao i svi ostali gradovi, mora naučiti iz ovog iskustva i preduzeti korake kako bi se osiguralo da se povjerenje građana, jednom izgubljeno, može obnoviti kroz odgovornost, transparentnost i, prije svega, kroz konkretna djela koja će osigurati da se slične krize u budućnosti efikasno upravljaju ili potpuno izbjegavaju.

(Infodan)

Najnovije objave