Subota, 2 Marta, 2024

Nestašica lijekova nam kuca na vrata. Pliva se povlači iz BiH.

Najčitanije objave

Ono što je započelo tijekom pandemije sada sve češće postaje norma. Nedostatak lijekova nije zaobišao Bosnu i Hercegovinu, gdje se, osim toga, suočavaju i s problemima u distribuciji. Iako još nema jasnih naznaka o razlozima, neki distributeri lijekova s sjedištem u Federaciji BiH navodno su odbili isporučiti lijekove apotekama u Republici Srpskoj, bez službenog objašnjenja, navodi Deutsche Welle.

Ne mogu se isporučiti lijekovi

“Zbog nestašice lijekova kontaktirali smo distributera s sjedištem u Federaciji i rečeno nam je da nam ne mogu isporučiti lijekove. Odluka, čiji god da je, donesena je prije dva tjedna i još uvijek ne znamo što se točno događa”, rekli su u jednoj apoteci u okolici Banja Luke, ne želeći otkriti svoje identitete.

Distributeri iz RS-a s kojima smo razgovarali nisu mogli ni potvrditi ni opovrgnuti bilo kakve sukobe među distributerima dok ne dobiju sve informacije, iako tvrde da su takve spekulacije neodržive jer je tržište lijekova u BiH jedinstveno pod nadzorom Agencije za lijekove BiH, koja nije donijela nikakvu takvu odluku. Neki sugeriraju da je problem nedostatak lijekova, zbog čega se svi dostupni lijekovi distribuiraju na tržište Federacije, gdje je marža za sedam posto veća nego u Republici Srpskoj.

Nedostatak lijekova pogodio je cijelu BiH, s trenutnim manjkom od oko tridesetak lijekova, uključujući Ventolin, Atrovent, Molicor, Ozempic, Cefaklor, Plaquenil, Lacipil, Monopil, Ospen sirup, Ampril, Flixotide itd.

“Osnovni uzrok je globalno poremećen lanac opskrbe, što je posljedica pandemije koja je rezultirala ovisnošću o proizvodnji aktivnih sastojaka na Istoku. Drugi uzrok je inflacija, odnosno povećanje troškova proizvodnje, što nije pratilo povećanje cijena lijekova”, kaže Faruk Hadžić iz Udruženja veletrgovaca lijekovima i medicinskim pomagalima BiH.

PDV na lijekove u BiH iznosi 17%, a u Hrvatskoj samo 5 posto

Bosna i Hercegovina je poznata kao “zemlja generičkih lijekova”, što znači da na tržištu ima mnogo lijekova čiji je patent istekao, nakon čega ih druge kompanije proizvode po nižoj cijeni. Prema važećem Pravilniku o kontroli cijena u BiH, maksimalna veleprodajna cijena lijeka određuje se prosječnom cijenom lijeka u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a ta se suma zatim dijeli s tri. Visoke cijene lijekova u BiH diktiraju i visoke marže, koje iznose 18 posto u RS-u i čak 25 posto u Federaciji, dok je u Srbiji pet posto. Također, PDV na lijekove u BiH iznosi 17 posto, dok je u Hrvatskoj samo 5 posto.

Unatoč planovima o mogućem smanjenju PDV-a na lijekove, visoke cijene prisiljavaju pacijente da traže jeftinije alternative u Srbiji, Hrvatskoj pa čak i Turskoj, koja doživljava medicinski procvat. Zbog toga nije neuobičajeno da pacijenti putuju izvan BiH kako bi nabavili lijekove. Dok se situacija s lijekovima pogoršava u cijeloj regiji, očekuje se da će pravi problemi početi tek 2025. godine.

Najnovije objave