Subota, 2 Marta, 2024

DOMAĆE TELEVIZIJE NA PREKRATNICI: Ponudite program dostojan gledanja ili ćete nestati s ekrana!

Najčitanije objave

Sudbina bosanskohercegovačkih televizija, a posebno državnog BHRT-a, nalazi se na prekretnici koja bi mogla definirati budućnost medijskog pejzaža u zemlji. Aktuelna situacija sa BHRT-om, kojem prijeti gašenje zbog ozbiljnih financijskih poteškoća, simptom je dubljih problema unutar sistema javnih servisa u Bosni i Hercegovini.

Patnje BHRT-a

BHRT se suočava s višestrukim izazovima, uključujući nepostojanje dogovora o raspodjeli prihoda od RTV takse, što je rezultiralo dugovanjima entitetskih javnih emitera prema BHRT-u. RTRS duguje više od 75 miliona KM, dok Radio-televizija Federacije BiH duguje oko 15 miliona KM za pružene usluge. Ovo je dovelo do situacije u kojoj dvije trećine zaposlenih, uključujući tehničko osoblje i snimatelje, prima plaće ispod 800 KM mjesečno, što dalje uzrokuje fluktuaciju kadrova i odljev kvalitetnih novinara​​​​​​.

Problem nije samo u finansijskim poteškoćama; on seže dublje u sistemsku nedosljednost i nedostatak političke volje za rješavanje dugogodišnjih problema unutar javnog RTV sistema. Javni servisi, uključujući BHRT, nalaze se u situaciji gdje se moraju suočiti s realnošću promijenjenih medijskih navika publike, konkurencije s online platformama i potrebom za modernizacijom kako bi ostali relevantni.

Da bi bosanskohercegovačke televizije, posebno javni servisi, opstale i napredovale u ovom novom medijskom okruženju, neophodno je da prate trendove, proizvode kvalitetnije i raznovrsnije sadržaje, i prilagode se digitalnoj eri. To uključuje investicije u modernu opremu, obuku zaposlenih, razvoj digitalnih platformi i pružanje sadržaja koji će privući gledaoce.

Osim toga, potrebno je uspostaviti transparentan i pravedan sistem finansiranja koji će osigurati stabilnost i održivost javnih servisa. Bez hitnih reformi i adekvatnog finansiranja, postoji stvarna prijetnja da BiH ostane bez ključnog segmenta svog javnog medijskog prostora, što bi imalo dalekosežne posljedice na informisanost i kulturu dijaloga u društvu.

Ova kriza sa BHRT-om trebala bi poslužiti kao katalizator za sveobuhvatnu reformu medijskog sektora u Bosni i Hercegovini, gdje je ključno pitanje ne samo opstanak jednog emitera, već i očuvanje pluralizma, neovisnosti i kvalitete javnog informiranja.

U sjeni aktuelnih finansijskih poteškoća koje pogađaju javne servise poput BHRT-a, širi problem gledanosti domaćih bosanskohercegovačkih televizija zaslužuje pažljivu analizu. Kvaliteta sadržaja, konkurencija sa stranim televizijama i streaming servisima, tehnička dostupnost i promjene u navikama gledalaca ključni su faktori koji utječu na smanjenu gledanost domaćih televizijskih kanala.

Kvaliteta sadržaja
Kritike na račun kvalitete sadržaja često se navode kao primarni razlog loše gledanosti. Postoji percepcija da domaće produkcije zaostaju za stranim sadržajem u pogledu produkcije, originalnosti i raznovrsnosti. Gledaoci su sve manje zadovoljni ponuđenim programima, što ih navodi da traže alternative.

Konkurencija
Ne može se zanemariti utjecaj globalnih streaming servisa poput Netflixa i Amazon Primea. Svojom širokom ponudom kvalitetnih domaćih i stranih sadržaja, ovi servisi privlače sve veći broj gledalaca, čime direktno utječu na smanjenje gledanosti tradicionalnih televizijskih kanala.

Tehnička dostupnost
Tehnički problemi poput lošeg signala ili ograničene dostupnosti u određenim dijelovima zemlje također doprinose smanjenju gledanosti. U digitalno doba, kvaliteta prijema i lakoća pristupa sadržajima postaju presudni faktori za odluke gledalaca.

Promjene u navikama gledalaca

Promjene u načinu na koji publika konzumira medijski sadržaj možda su najznačajniji faktor. Trend “gledanja na zahtjev”, gdje se sadržaj može pratiti prema individualnim preferencijama, bez ograničenja tradicionalnog TV rasporeda, dominira, posebno među mlađim generacijama.

Potreba za prilagodbom

Da bi domaće televizije ostale relevantne, neophodno je da se prilagode novim trendovima. Ovo uključuje investicije u kvalitetniju produkciju, raznovrsniji sadržaj, kao i razvoj digitalnih platformi koje će omogućiti gledanje sadržaja na zahtjev. Također, važno je naglasiti potrebu za modernizacijom tehnološke infrastrukture i poboljšanjem marketinških strategija kako bi se povećala vidljivost i privukli novi gledaoci.

U konačnici, sudbina bosanskohercegovačkih televizija leži u njihovoj sposobnosti da se prilagode brzo mijenjajućem medijskom okruženju. Ulaganje u kvalitet, raznovrsnost i dostupnost sadržaja, uz paralelno praćenje medijskih trendova i navika gledalaca, ključno je za opstanak i prosperitet u konkurentnom medijskom pejzažu.

(Infodan)

Najnovije objave