Subota, 2 Marta, 2024

Kultura nasilja i ulično pravsuđe duboko je utkano u tkivo bh. društva. Ima li nam spasa?

Najčitanije objave

Sarajevo, grad koji je nedavno bio poprište stravičnog zločina, ponovo se našao u centru pažnje javnosti zbog ubistva 19-godišnjeg Farisa Pendeka. Tragični događaj odigrao se u sarajevskom naselju Otoka, gdje je mladi Pendek, učenik Pete gimnazije Dobrinja, izgubio život u pucnjavi koja je, prema nezvaničnim informacijama, uslijedila nakon svađe u saobraćaju.

Sve je više “Šumana”

Osumnjičeni za ovaj zločin je 23-godišnji Adem Šuman, koji se nakon incidenta predao policiji u pratnji advokata. Policijski službenici MUP-a Kantona Sarajevo su Šumana uhapsili, a on se trenutno nalazi na kriminalističkoj obradi u MUP-u KS. Pored Šumana, uhapšene su i dvije osobe, E.G. (1987) i M.S. (2000), zbog sumnje da su pružili pomoć učiniocu nakon izvršenja krivičnog djela.

Detalji događaja su šokantni. Na mjestu događaja, policijski službenici su zatekli putničko motorno vozilo Citroen s muškom osobom s vidnom povredom u gornjem dijelu tijela. Ljekari Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su ubrzo konstatovali smrt mladića, identifikovanog kao Faris Pendek. U vozilu su se nalazila još tri putnika, od kojih su dvojica zadobila lake tjelesne povrede, dok je treći putnik bio nepovrijeđen.

Tragedija je izazvala val tuge i ogorčenja među građanima Sarajeva, a posebno među vršnjacima i prijateljima ubijenog Farisa Pendeka. Društvene mreže preplavljene su porukama sućuti i sjećanjima na mladića, čiji je život tragično prekinut.

Ovaj događaj je još jedan u nizu koji ukazuje na ozbiljnost problema nasilja i nedostatak sigurnosti na ulicama Sarajeva, izazivajući zabrinutost i postavljajući pitanja o mjerama koje se poduzimaju za sprečavanje sličnih incidenata u budućnosti.

Istraga o ovom slučaju je u toku, a policijski službenici MUP-a KS, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva KS, nastavljaju rad na razjašnjavanju svih okolnosti ovog tragičnog događaja.

Nasilje kao prihvatljiv način rješavanja nesuglasica

U Bosni i Hercegovini nasilje je postalo, nažalost, dio svakodnevice. Građani se svakodnevno susreću s različitim oblicima agresije – od političkog i socijalnog pritiska do fizičkih obračuna na ulicama. Ova kultura nasilja se, čini se, utkala u tkivo društva.

Nasilje političara, koje se manifestuje kroz verbalne napade i političke sukobe, postalo je skoro norma u javnom diskursu. Ovakav način komunikacije ne samo da doprinosi polarizaciji društva, već i stvara atmosferu u kojoj se agresivnost i verbalno nasilje percipiraju kao prihvatljivi načini rješavanja nesuglasica.

Također, nasilje na radnom mjestu je još jedan alarmantni problem. Zaposleni često trpe verbalno ili čak fizičko zlostavljanje od strane poslodavaca, a sistemski mehanizmi zaštite su slabi ili neefikasni. Ovo stvara okruženje u kojem se radnici osjećaju bespomoćno i podložno manipulaciji.

Ulično pravosuđe

Situacija u lokalnim zajednicama nije ništa bolja. Komšijski sporovi često eskaliraju u fizičke obračune, a kultura “uličnog pravosuđa”, gdje ljudi preuzimaju pravdu u svoje ruke, postaje sve prisutnija. Ovo je znak dubokog nepovjerenja u institucije pravde i osjećaja da formalni pravni sistem ne funkcioniše kako treba.

Nažalost, državne institucije često ne uspijevaju adekvatno odgovoriti na ove izazove. Nedostatak resursa, politička polarizacija i korupcija samo su neki od faktora koji utječu na neefikasnost sistema. Građani se osjećaju napušteno i nezaštićeno, što dodatno potiče osjećaj bespomoćnosti i frustracije.

Problem nasilja u BiH nije samo pravni ili policijski problem, već duboko ukorijenjeni socijalni i kulturološki izazov. Potrebno je sistematsko rješavanje ovog problema kroz obrazovanje, jačanje institucija, i promociju kulture tolerancije i razumijevanja. Dok se ne poduzmu odlučni koraci ka promjeni ove negativne dinamike, nasilje će i dalje biti sjenka koja prati svakodnevicu građana BiH.

Najnovije objave