Utorak, 16 Aprila, 2024

Zašto muškarci žive manje od žena?

Najčitanije objave

Zašto muškarci na našim prostorima umiru u prosjeku sa samo 74 godine i žive sedam godina manje od žena? Kada se govori o tome kako naši građani rano odlaze u penziju u odnosu na zapadne zemlje, uglavnom se prešućuje da ni muškarci ni žene ne dočekaju dobrog zdravlja niti 60. godinu, što je ispod prosjeka EU.
Muškarcima koji se sa 65 godina penzionišu prosječno ostane devet godina života koje ne provedu u zasluženoj penziji putujući svijetom kao zapadnjaci. Niti su za takva putovanja dovoljno zdravi niti im penzije omogućuju takav standard.
Kada govorimo o razlici u dužini života muškaraca i žena, moramo imati na umu da je riječ o sumi svih rizika od nastupa smrtnog ishoda koji su u pojedinim fazama života različiti.
Možemo  reći da su u djetinjstvu to zarazne bolesti, u mladosti su to nasilne smrti (uključujući opasna zanimanja i hobije), u ranijoj starijoj dobi to su hronične nezarazne bolesti, prije svega kardiovaskularne, nešto kasnije to su karcinomi. A kroz to vrijeme djeluju sve moguće razlike među spolovima, a koje mogu biti od utjecaja na rizik smrtnog ishoda u pojedinoj fazi života. Dva spola razlikuju se i biološki i identitetski, što dovodi do razlika u ponašanju. Primjerice, kod kardiovaskularnih bolesti poznat je zaštitan utjecaj estrogena, a štetan utjecaj pušenja cigareta i stresa. Prije pola stoljeća infarkt miokarda bio je tipično muška bolest (jer su imali sve gore navedene rizike) dok se porastom broja žena pušačica i žena na odgovornim pozicijama morbiditet od ove skupine bolesti s vremenom izjednačuje. Ovaj nalaz ukazuje da je veća osjetljivost žena na štetne učinke pušenja poništila pozitivan utjecaj estrogena.
Nakon što muškarci u dobrom zdravlju u prosjeku ne dočekaju ni 58. godinu života, podaci pokazuju da ih smrt počne pojačano ‘’kositi’’ u prvoj polovici 60-ih jer u toj dobi umire više nego dvostruko muškaraca u odnosu na žene.
Najveću razliku u korist žena u duljini života nalazimo na području bivšeg Sovjetskog Saveza (13 godina). Što se zapadnog svijeta tiče, najveća razlika u SAD-u zabilježena je tijekom 1970-ih i 1980-ih godina, dok je sada manja. Najizrazitiji primjer tog trenda predstavlja očekivanje da će se duljina života muškaraca i žena u skandinavskim zemljama do 2050. izjednačiti. Očito je, dakle, da se nešto može napraviti da muškarci dosegnu duljinu života žena. I da je to nešto što Skandinavci rade dobro. Tu statistiku Skandinavije može “pokvariti” veliki priljev imigranata iz Globalnog juga. Naše se očekivano trajanje života posljednjih godina smanjuje, a to znači da su objektivne prilike – kad gledamo ukupnu populaciju loše za naše zdravlje.

Najnovije objave