Nakon devet mjeseci iscrpljujućih borbi, Ukrajina je ostvarila minimalne dobitke u svojoj protuofenzivi. Gusta minskih polja i ruske utvrde činile su svaki napad za Ukrajince iznimno skupim.
Manje od 804 četvorna kilometra promijenilo je vlasnika od početka godine. Obje strane započele su godinu s velikim ambicijama. Rusija je kao cilj isticala osvajanje istočne regije Donbasa, dok je Ukrajina namjeravala razdvojiti ruske snage na jugu. Nijedna ofenziva nije išla prema planu, kako izvještava New York Times.
Prema analizi Instituta za proučavanje ratova, u kolovozu je bilo manje teritorijalnih dobitaka nego ikad od početka rata. Dok je Ukrajina ostvarila male dobitke na jugu, Rusija je ukupno zauzela nešto više teritorija, uglavnom na sjeveroistoku.
Teške borbe vodile su se za svaki kilometar, no brzi proboj koji je Kijev postigao prošle godine u Harkivu nije se ponovio. Rusija i Ukrajina suočavaju se sličnim izazovima ove godine, boreći se za položaje koji su mjesecima, pa čak i godinama, ostali uglavnom utvrđeni u nekim dijelovima istočne Ukrajine.
Iskusne postrojbe i zapovjednici koji su poginuli u ranijim fazama rata zamijenjeni su novim regrutima koji često dolaze na bojište s nedovoljno iskustva. Ukrajinska protuofenziva teško se probijala kroz široka polja na jugu. Naime, Rusija je prošle zime postavila velika minskih polja i izgradila stotine kilometara utvrda – rovova, protutenkovskih jarka i betonskih prepreka – kako bi usporila ukrajinska vozila i prisilila ih na položaje koji su lakše gađati.
S ukupnim teritorijalnim dobitcima obiju strana, Rusija sada kontrolira gotovo 320 četvorna kilometra više nego na početku godine.
Umjesto naglašavanja brze osvajanja teritorija, čini se da je ruskoj vojsci prikladnije zadržavati teritorij koji već kontrolira, smatra Marina Miron, istraživačica ratnih studija na King's Collegeu u Londonu.
Ne gubi se ništa time što se ne napreduje, rekla je.
Ruske snage broje gotovo tri puta više od ukrajinskih snaga na bojištu, a s većom populacijom koja bi mogla popuniti njihove redove, Rusija bi mogla dugotrajnu obranu pretvoriti u svoju korist.
Ruska strategija u Ukrajini svodi se na dopuštanje Ukrajincima da se suprotstave obrani, ubijanje što je više moguće trupa i uništavanje što je više moguće zapadne opreme, rekla je.
Rusija kontrolira oko 18 posto teritorija Ukrajine, što je veće područje od Švicarske. To uključuje Krim i dio istočne Ukrajine, koji su pod ruskom okupacijom od 2014. godine.
Usporavanje ratnih operacija predstavlja značajan rizik za Ukrajinu. Ako ne postoji izgled za povrat većeg dijela teritorija, vojna podrška sa Zapada može presušiti, zbog nedostatka političke volje ili nespremnosti za daljnje donacije oružja.
Rusija će pričekati dok Zapad ne počne pritisnuti Ukrajinu s leđa, rekla je dr. Miron.
Ukrajina nastavlja borbu protiv ruske obrane na jugu. Prošlog mjeseca uspješno je ponovno zauzela selo Robotin, a u posljednjim danima premjestila je oklopna vozila pokraj glavnih ruskih protutenkovskih jedinica blizu Verbovea, 12 kilometara zapadno od Robotinea.
No, vrijeme istječe za ukrajinsku protuofenzivu koja želi postići veće teritorijalne dobitke. Sljedećeg mjeseca očekuju se obilne kiše, a blatnjavi teren može otežati korištenje teške opreme, poput novih američkih Abramsa i britanskih tenkova Challenger koji su stigli.
Challenger težak 75 tona jednostavno će se zaglaviti u blatu, napomenula je Miron.
