Vlasti Republike Srpske, prema dostupnim informacijama, pripremaju osnivanje novog Republičkog organa za saradnju sa drugim državama, na čijem bi čelu, kako se navodi, trebala biti bivša savjetnica Milorada Dodika Ana Trišić Babić.
Ukoliko bi novi organ dobio nadležnosti koje se odnose na međunarodnu saradnju i odnose sa stranim državama, otvorilo bi se ozbiljno pitanje zadiranja u isključive nadležnosti države Bosne i Hercegovine, koje su definisane Ustavom BiH.
Vanjska politika je isključiva nadležnost države BiH
Prema Aneksu IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike nalazi se u isključivoj nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
To znači da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH jedina institucija ovlaštena za vođenje diplomatskih odnosa, međunarodnu saradnju i predstavljanje države u odnosima sa drugim državama i međunarodnim organizacijama.
Zbog toga bi eventualno formiranje entitetskog organa koji bi obavljao slične poslove moglo otvoriti pitanje njegove ustavne utemeljenosti.
Organ sa oko 50 zaposlenih
Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, novi organ trebao bi zapošljavati oko 50 osoba, a pojedincima su već upućeni pozivi za angažman na savjetničkim pozicijama.
Kritičari smatraju da bi ovakav potez predstavljao nastavak pokušaja uspostavljanja paralelnih institucija na nivou entiteta, nakon ranijih inicijativa koje su se odnosile na pravosuđe, sigurnosne i druge državne nadležnosti.
Da li postoji osnov za reakciju pravosuđa?
Ukoliko bi novi organ preuzimao ili pokušavao obavljati poslove iz oblasti vanjske politike, postavlja se pitanje da li bi takve aktivnosti bile u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Istovremeno se nameće pitanje da li bi nadležne pravosudne institucije trebale ispitati postoji li osnov za pokretanje odgovarajućih postupaka ukoliko bi se utvrdilo da se izlazi iz okvira ustavnih nadležnosti entiteta.
Hoće li reagovati Ministarstvo vanjskih poslova BiH?
Očekuje se i stav Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ostaje otvoreno pitanje da li će ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković reagovati na najave formiranja ovakvog organa i da li smatra da bi eventualno preuzimanje poslova iz oblasti međunarodnih odnosa predstavljalo zadiranje u isključive nadležnosti države.
Ukoliko bi entitet počeo uspostavljati institucije koje faktički obavljaju poslove rezervisane za državni nivo, pitanje više ne bi bilo isključivo političke prirode, već bi otvorilo raspravu o poštivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Za sada nema zvaničnih informacija o konačnim nadležnostima planiranog organa niti o tome kada bi njegovo osnivanje moglo biti formalizovano.