Centralna banka Bosne i Hercegovine raspolaže sa oko tri tone zlata, igrajući ključnu ulogu u globalnoj finansijskoj stabilnosti.
Dok su neke zemlje regiona prodale svoje zlato, druge su konstantno povećavale svoje rezerve. Srbija se ističe kao lider sa oko 36 tona, dok Sjeverna Makedonija drži oko 6,8 tona.
Suprotno tome, Hrvatska je prodala svoje zlatne rezerve, što se kasnije pokazalo kao nepovoljan potez, budući da bi ih mogla prodati po znatno višim cijenama.
Najveće svjetske rezerve zlata su u Sjedinjenim Američkim Državama sa 8.133 tone, čuvane na sigurnim lokacijama, odražavajući snagu dolara kao globalne rezervne valute.
Nakon SAD-a, Njemačka ima najviše zlata, sa rezervama od oko 3.353 tone, dok Italija i Francuska drže 2.452, odnosno 2.437 tona.
Rusija, Kina, Švajcarska, Japan, Indija i Nizozemska takođe se nalaze među deset najvećih svjetskih država po rezervama zlata.
Ekonomisti ističu da je prodaja ili kupovina zlata povezana sa trenutnim geopolitičkim i ekonomskim rizicima. Bojan Lučić ističe da su zemlje koje su kupovale zlato profitirale zbog rasta njegove cijene na tržištu.
Igor Gavran naglašava da su rezerve zlata Bosne i Hercegovine premale, ističući prodaju dijela rezervi kao štetan potez. On preporučuje postepeno povećanje rezervi zlata kao garant stabilnosti, uz oprezno razmatranje gdje ih pohraniti, zbog rizika od geopolitičkih sankcija.
