Premijer Andrej Plenković već neko vrijeme nije miljenik nove američke političke garniture, tvrde hrvatski mediji, koji navode da premijer Hrvatske zamjerio Amerikancima jer je umjesto njihovih borbenih aviona, odabrao francuske, okrećući se tako strateškom partnerstvu s francuskim predsjednikom Macronom.
Nakon toga, Plenković se s ministrom obrane Marijem Banožićem dugo nećkao oko nabave američkih oklopnih vozila. Kako vrag ne bi odnio šalju hrvatska vlada je odlučila ipak trgovati sa SAD pa su naručili dvaju američkih helikoptera i vojnu opremu u vrijednosti od oko 200 miliona dolara. Je li to dovoljno da se Amerikanci primire, pitaju se iz tjednika Dnevno.
Znatno topliji
Međutim, Plenković je oduvijek briselski politički igrač, dok najisturenija hrvatska političarka, kojoj su Amerikanci oduvijek bili naklonjeni, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nije krila oduševljenje rezultatima nedavno održanih izbora u SAD-u na kojima je pobjedu odnio Joe Biden. “Biden je više zainteresiran za vanjsku politiku i ponašat će se na drugačiji način od Trumpa. Rekao je da neće SAD voditi samo snagom, nego snagom svoga primjera. U tom smislu možemo očekivati da će imati interesa za jugoistočnu Europu, a time i Hrvatsku. Naravno, tu je i pitanje odnosa u BiH te odnosa Srbije i Kosova. Sigurno će imati veći interes za ovo područje od predsjednika Trumpa”, rekla je Grabar-Kitarović čestitajući novom američkom predsjedniku te je objasnila kako je Biden znatno topliji i otvoreniji od svojeg prethodnika Donalda Trumpa.
“On jako dobro poznaje stanje u BiH i povijest odnosa. Kako sam kaže, zna tko su bili dobri, a ko loši dečki. Okolnosti su se promijenile u međuvremenu, SAD-u je bitno da BiH funkcionira, nadam se da će postati članica EU-a i NATO-a. Biden će sigurno imati posebne izaslanike koji će razgovarati sa svim stranama. Od Hrvatske će se zahtijevati puno više nego ikada dosad, više nego što se tražilo u vrijeme Obame ili Clintona. Morat ćemo se više angažirati u dobrosusjedskim odnosima, ali i, kako Biden sam kaže, voditi svojim primjerom”, naglasila je bivša predsjednica Grabar-Kitarović koja se u svoj HDZ još nije ni pokušala vratiti, premda je u toj stranci izgradila najveći dio svoje karijere. Razumljivo je da se nakon podmetanja kroz koja je prošla u kampanji za predsjedničke izbore Grabar-Kitarović nije ni pomislila vratiti u vladajuću stranku, čije se vodstvo u kampanji prema njoj nije postavilo zaštitnički.
Hladna osveta
Štoviše, mogao se steći dojam da ni samom Plenkoviću njezina pobjeda na predsjedničkim izborima ne bi išla na ruku, posebice zbog toga što ga ona tijekom mandata nikada nije štedjela, pa se čak jedno vrijeme spekuliralo kako HDZ neće podržati njezinu kandidaturu na predsjedničkim izborima. Baš zbog toga je kritički nastrojena prema predsjedniku Vlade, koji ju je po kuloarima nerijetko povezivao s HDZ-ovom desnom strujom i Milijanom Brkićem, zbog čega u nju nije imao povjerenja. Svjesna je toga danas Grabar-Kitarović više nego ikada pa baš zato s Plenkovićem komunicira iznimno rijetko, gotovo protokolarno, dok je, s druge strane, u korektnim odnosima ostala s predsjednikom Zoranom Milanovićem, s kojim je ratovala u predizbornim debatama.
Sve manje bivša predsjednica ratuje, a premda je nacionalna politika ne zanima, Milanoviću je iznimno zahvalna što ju je poveo sa sobom u SAD. Ondje je nastojala lobirati za svoju poziciju u UN-u, a osim toga, uspjela je američkim državnicima reći što misli o Plenkoviću i njegovoj politici, pri čemu ga baš i nije pohvalila. Kako Amerikanci u Grabar-Kitarović imaju ogromno povjerenje, tako su njezine kritike na račun aktualne vlade shvatili veoma ozbiljno te su to ujedno bili prvi signali za distancu koju nisu uspjeli sanirati ni svi lobistički napori premijerova savjetnika Mate Granića. Ono što predsjednica posebno zamjera aktualnoj vlasti jest to što se nisu dovoljno založili za uspjeh Inicijative triju mora koju ona smatra najvažnijom okosnicom svoje vanjske politike. Osvetu je Grabar-Kitarović, po svemu sudeći, servirala hladnu, znajući da je Inicijativa triju mora i jedan od Bidenovih prioriteta. Da bi jedan od Bidenovih prioriteta mogla biti i borba protiv korupcije “na ovim prostorima” jasno je iz toga što je administracija američkog predsjednika prije nekoliko tjedana odlučila u Zagreb poslati svojeg posebnog pravnog savjetnika, što se tumači kao znak američkog nezadovoljstva načinom na koji se Plenkovićeva vlada bori protiv korupcije.
Ruski plin
Posebni pravni savjetnik trebao bi se baviti procesima koji se odnose na korupciju i organizirani kriminal, a takav angažman jasan je pokazatelj da međunarodna zajednica sve manje vjeruje Plenkoviću koji neumorno ponavlja kako se njegova vlada grčevito bori baš protiv tih dvaju trendova koji su duboko zahvatili hrvatsko društvo i državne institucije. Američki pravni savjetnik u Zagrebu bi s radom trebao početi u travnju, a ubrzo potom trebao bi se znati rezultat arbitražnog spora što ga je u Washingtonu protiv RH pokrenuo bivši gazda Agrokora Ivica Todorić, koji godinama ponavlja kako mu je Plenković s bivšom ministricom Dalić i ortacima iz skupine Borg ukrao poslovno carstvo koje je godinama stvarao.
“Ivica će ih satrati”, spekulira se po kuloarima kada se govori o Todorićevu pohodu te se tvrdi kako je on na svoju stranu već uspio pridobiti i Bidenovu i Trumpovu, ali i administraciju zaboravljenog Busha, što nije mala stvar. Nije mala stvar ni to što će Plenkovića od travnja pratiti američki pravni savjetnik, koji će baš iz hrvatske metropole nadzirati Srbiju, BiH i Crnu Goru. No samim time što je, uza sve ostale zemlje regije, pravnik za središte izabrao Zagreb, jasno je kakvo je američko mišljenje i o našoj zemlji i o našoj, odnosno o Plenkovićevoj vladi. Nije nemoguće da je to kritičko mišljenje dodatno podgrijala bivša predsjednica, koju je Biden zamijetio još prije, uostalom, sama je nakon njegove pobjede na društvenim mrežama objavljivala fotografije na kojoj su njih dvoje zagrljeni pa to dovoljno govori o njihovoj bliskosti. Kada se govori o američkim interesima za ove prostore, na umu treba imati i energetiku, nedvojbeno je da će Amerikanci nadzirati odnose između INA-e i mađarskog MOL-a, vodeći računa i o ruskom plinu, s tim da ne treba zaboraviti da su ruski predsjednik Putin i mađarski premijer Viktor Orban u iznimno prijateljskim odnosima.
Uteg debakla
Jasno je, dakle, da je bivša predsjednica bila u pravu kada je tvrdila da će se Biden zanimati za zbivanja na ovim prostorima, nedavno je baš zbog američkog interesa u Neumu održan sastanak na kojem su Bakir Izetbegović i Dragan Čović pokušali pronaći kompromis vezan uz izborni zakon u BiH. Iako kompromis nije pronađen, Amerika od toga neće odustati, baš kao što ruke neće dignuti od Hrvatske, u kojoj situacija dugo nije bila ovako burna i turbulentna kao u posljednjih nekoliko tjedana otkako su HDZ-ovci otpočeli novi, žestok sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji je ionako već neko vrijeme na glasu kao predsjednik na ruski pogon. Osim toga, po kuloarima se kao američki kadar u hrvatskoj političkoj areni spominje i menadžer Damir Vanđelić. Nije nevažno spomenuti da je Vanđelića kao tehničkog premijera svojedobno predlagala upravo Kolinda Grabar-Kitarović koja je s njime i danas u dobrim odnosima, što se za Anušića ne može reći. On joj se zamjerio kako u kampanji za predsjedničke izbore, tako i nakon nje, kada je se odrekao, prebacujući na nju sav uteg debakla na tim izborima.
(Dnevno.hr)
