Brendiranje poslodavca igra ključnu ulogu u privlačenju i zadržavanju talentiranih pojedinaca, te potiče osjećaj odanosti prema tvrtki, posebno kada se unutar organizacije njeguju vrijednosti koje zaposlenici dijele. Ilarija Bašić, stručnjak u komunikacijskoj industriji Bosne i Hercegovine, nedavno je obranila doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, posvećenu upravo brendiranju poslodavaca.
Bašić je naglasila da brendiranje poslodavca predstavlja ciljano i kontinuirano strateško nastojanje koje utječe na svijest i percepciju trenutnih i potencijalnih zaposlenika, ali i ostalih dionika organizacije. Kroz ovu strategiju, tvrtke teže postati atraktivno mjesto za rad, razlikovati se od konkurencije, zadržati svoje najbolje zaposlenike i privući nove talente, što u konačnici smanjuje troškove zapošljavanja. S druge strane, zaposlenici u tvrtkama s izgrađenim poslodavčevim brendom mogu očekivati ugodno radno okruženje, pozitivnu atmosferu, mogućnost razvoja karijere, pravilnu kompenzaciju za svoj rad i ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Uspjeh kompanije ne leži samo u tehnologiji i proizvodima
Zadržavanje zaposlenika predstavlja izazov s kojim se tvrtke širom svijeta suočavaju u 21. stoljeću. Bosna i Hercegovina također proživljava promjene na tržištu rada uz ozbiljnu depopulaciju, posebno odlazak mladih i visokoobrazovanih kadrova.
Ilarija Bašić je istaknula kako je sve češće da zaposlenici biraju hoće li raditi za određenu kompaniju ili ostati u njoj, dok poslodavci trebaju prepoznati da uspjeh kompanije ne leži samo u tehnologiji i proizvodima, već u ljudima koji čine ključni kapital organizacije.
Obrana doktorske disertacije obuhvatila je istraživanje koje je uključivalo 15 kompanija koje su bile proglašene “Najpoželjnijim poslodavcem”. Ispitanici su uključivali studente završnih godina studija (200) i zaposlenike tih kompanija (200).
Bašić je razvila mjerni instrument za kvantitativno istraživanje temeljen na postojećim ljestvicama za mjerenje brendiranja poslodavca, društveno odgovornog poslovanja i organizacijskog predstavljanja na društvenim mrežama. Prethodilo je kvalitativno istraživanje u fokus grupama kako bi se razumjela percepcija upitnika.
Kvalitativno istraživanje je obuhvatilo 57% studenata i ostalih zaposlenika, a većina ispitanika je naglasila da privlačnost poslodavca nije ograničena samo na plaće, već uključuje i odnos prema zaposlenicima i društvenoj zajednici. Kvalitetna prisutnost na društvenim mrežama zahtijeva pažljivo planirane aktivnosti koje obuhvaćaju brigu za zajednicu, zaposlenike i okoliš, stvarajući pozitivnu percepciju organizacije u društvu.
Ispitanici su istaknuli da je stvaranje pozitivnog radnog okruženja izazovno, a često se narušava zbog kratkoročnih ciljeva poslodavaca usmjerenih na profit, na štetu zaposlenika. Važnost timskog duha i mogućnosti napredovanja podržava više od 40% ispitanika, dok je gotovo 50% naglasilo važnost nadprosječnih plaća kod trenutnih ili budućih poslodavaca.
Važnost ulaganja u svoj brend
Bašić je zaključila da kompanije moraju uključiti odnos između privatnog i poslovnog života zaposlenika, fleksibilno radno vrijeme ili rad od kuće te stvaranje zdravog radnog okruženja s mogućnostima poput teretana. Također, potrebno je poticati društveno odgovorne aktivnosti, pružiti dodatne edukacijske mogućnosti i ponuditi konkurentne plaće u usporedbi s konkurencijom kako bi privukli i zadržali talente. Nedostatak ovih faktora može rezultirati nezadovoljstvom zaposlenika i njihovim odlaskom iz tvrtke.
Brendiranje poslodavca nije ograničeno na Bosnu i Hercegovinu, već se može primjenjivati i na međunarodnom nivou, posebno za tvrtke koje posluju na više tržišta u regiji. Primjeri uspješnog brendiranja poslodavaca postoje i na regionalnom, europskom i globalnom nivou, posebno u IT sektoru. Važno je da kompanije prepoznaju važnost ulaganja u svoj brend kako bi privukle talente i zadržale ih u organizaciji.
