Molekularni biolog dr. Ljiljana Đukanović, koja živi i radi u Lisabonu, provela dva dana pored vulkana na La Palmi
Piše: dr. Ljiljana Đukanović
LISABON, 12. januar 2022. godine – Kada smo stigli na kanarski otok La Palma 21. novembra 2021. godine, erupcija vulkana Cumbre Vieja je trajala već 63 dana. Vulkanska lava, temperature između 800 i 1200 stepeni celzijusa, je do tad već uništila više od 2.900 domova i napravila štetu procijenjenu preko 900 milijuna eura. Dok su spektakularne slike erupcije obilazile svijet, neki malo smjeliji (ili blesaviji) su se osudili otići vidjeti erupciju uživo.
Taj čarobni “Prekrasni otok”
Pristigli smo brodom, u luku glavnog grada Santa Cruz de La Palma, koji se nalazi na istočnoj obali otoka. Dok smo uplovljavali, kao i ostali putnici na palubi broda, s velikom strepnjom smo gledali u otok u potrazi za znakovima vulkana i erupcije. Sreća pa je neko od lokalaca glasno rekao: “Vulkan vam je s druge strana otoka. Ne vidi se odavde ništa…”, pa smo se mogli opustiti i svoju pažnju usmjeriti na ovaj čarobni otok, kojem su Španci sasvim opravdano dali nadimak ‘La isla bonita’ (Prekrasni otok).
Otok La Palma je jedan od sedam otoka kanarskog arhipelaga, koji se nalazi u Atlantskom okeanu i pripada Kraljevini Španiji. Poznat je, između ostalog, po svojim vulkanima, biodiverzitetu, kolonijalnoj arhitekturi i astronomskom opservatoriju. Da ne spominjem gastronomske delicije i divine ljude kanarince. O tome će trebati posebno pisati.
Iz luke smo autom krenuli ka zapadnoj strani otoka, po vijugavim cestama koje režu kroz gustu tropsku šumu. Palme, kaktusi, i mnoge druge vrste koje nisam uopšte znala identifikovati (iako sam biolog) su stršile iznad ceste. Ubrzo je već pao mrak. Nakon otprilike sat vremena vožnje, stigli smo na mali trg i jedne male crkvice Tajuya, na vrhu brda, s kojeg se mogao promatrati vulkan, koji je bio na udaljenosti od 15-ak kilometara. To je bilo najbliže što su puštali turiste da se približe. Kada smo izašli iz auta bilo je jasno da moramo odmah staviti maske i zaštitne naočale – ceste, auta, krovovi, sve je bilo prekriveno crnim pepelom. Spremni i zamaskirani, popeli smo se sa parkinga na trg i pogledali u daljinu. Prizor je bio nevjerovatan! Ujedno prelijep i terorizirajući.
Lava na površini “1200 stadiona”
Usijana magma, koja je dolazila iz dubine od 600m (visina dva Ajfelova tornja), bučno je izbijala na površinu zemlje, i to kroz nekoliko različitih otvora vulkana – kao neka nadrealna fontana. Obasjavajući nebo iznad otoka, magma je padala na zemlju i pridruživala se rijekama lave koje su plovile nizbrdo ka moru. Pronalazila je put ispod crnog, ohlađenog sloja lave koji se formirao na površini i pokrio preko 900 hektara površine otoka (otprilike 1200 fudbalskih stadiona). Krovovi mnogih zatrpanih kuća su virili iznad ovog sloja ohlađene lave i pepela. Posmatram izgubljene domove kroz dvogled i pitam se, kako se uopšte ljudi usude živjeti tako blizu aktivnog vulkana. Međutim, poznata je činjenica da je vulkanska zemlja jako plodna i da su ljudi kroz istoriju upravo zbog toga vrlo često naseljavali vulkanske predjele, uprkos riziku od erupcije.
Riječ vulkan dolazi od imena Vulcano, vulkanskog ostrva na Eolskim ostrvima u Italiji čije ime pak dolazi od Vulcan, boga vatre u rimskoj mitologiji. Mnoge kulture su kroz stoljeća pripisivale ovom prirodnom fenomenu božanska svojstva. Posmatrajući vulkan uživo, mogla sam razumjeti i zašto. Međutim, fascinantnije mi je bilo sve ono što su naučnici do sad uspjeli razumjeti o vulkanima, ali i sve ono što još uvijek ne razumiju. Zadivljujuće mi je bilo vidjeti kako uz pomoć novih tehnologija, kao što su dronovi i umjetna inteligencija, sve bolje i više upoznajemo svijet vulkana.
Stotine slika i videa koje smo napravili za vrijeme naše dvodnevne posjete La Palma otoku, nažalost ne mogu ni približno dočarati sve ono što smo doživjeli. Zato, sjećanja treba paziti i njegovati. I da… zaključila sam da u sljedećem životu želim da se bavim vulkanologijom i da ću ozbiljno razmotriti opciju da provedem penziju na Prekrasnom otoku.
