U organizaciji Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, Tuzlanskog kantona i Donorske mreže u BiH, u Živinicama je održana tribina pod nazivom “Vrijeme je darivanja – budi donor – daruj nadu”.
Dvadesetpetogodišnji Mirza Šišić je posljednjih osam godina četiri puta sedmično povezan s mašinom koja mu daje život. On je bio transplantiran, ali tokom tinejdžerskih godina, organizam je odbio bubreg koji mu je donirala tetka, te se već od punoljetstva vratio hemodijaliznim aparatima.
Transplantacijska medicina u Bosni i Hercegovini nikada nije u potpunosti zaživjela, smatraju stručnjaci Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, koji su u Živinicama bili predavači tokom tribine.
Profesorica Enisa Mešić mišljenja je da su transplantacije u BiH postale političko pitanje zbog čega samo ispaštaju pacijenti.
– Dijalizni bolesnici, kojih je negdje oko tri hiljade u BiH, nisu nikome prioritet. Ne postoji nikakva državna agencija ili ured, bilo koji način na koji bi država organizirala transplantaciju od umrlih donora – izjavila je za Fenu prof.dr. Enisa Mešić.
Bosna i Hercegovina, kako napominje, nije članica Međunarodne fondacije Eurotransplanta, koja je odgovorna za poticanje i koordinaciju transplantacije organa.
– Da bi mi ušli u Eurotransplant, moramo imati deset donora na milion stanovnika, odnosno oko trideset umrlih donora na nivou BiH godišnje. Ulaskom u Eurotransplant mogli bi učestvovati u razmjeni organa. S obzirom na podijeljeno zdravstvo bojim se da do toga nećemo brzo doći – cijenila je prof.dr. Mešić.
Smatra da je potrebno trenutno fokus prebaciti na lokalne centre, Tuzlu i Sarajevo koji mogu da rade transplantacije, ali da to ipak neće biti dovoljno za državu Bosnu i Hercegovinu. Liste čekanja na drugu šansu za život sve su duže, a uslovi rada ljekara koji mogu da vrše transplantacije sve teži, daleko od očiju javnosti i interesa sistema države.
– Nažalost, prošle godine smo samo od jedne porodice dobili pristanak da možemo izdvojiti organe pacijenta za transplantacijske procedure. To je nedopustivo mali broj, ako uzmemo činjenicu da je oko 300 pacijenata na listi čekanja za transplantaciju bubrega, oko 30 pacijenata već sada imamo za transplantaciju jetre, a za transplantacije srca i pluća još uvijek nemamo program kako bismo takve pacijente mogli stavljati na liste – izjavio je prof.dr. Zijah Rifatbegović za Fenu.
Stručnjaci sa Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla su saglasni da zemlja koja nema transplantacijske procedure, ne može imati savremenu medicinu.
Rifatbegović je kazao da organizacija transplantacija u BiH mora biti na puno boljem nivou, povezanost između entiteta i Brčko distrikta po pitanju transplantacijskih zakona mora biti bolja, potrebno je mnogo više vremena provesti u visokovolumnim centrima, te potpisati ugovore sa visoko razvijenim centrima poput Hrvatske i Slovenije.
(Fena)
