Europska unija se sve više kreće prema desnoj strani, a nedavno je pao i posljednji bastion lijevih ideja. Evo pregleda po državama:
Njemačka:
U Njemačkoj se raspravlja o jačanju desno-populističke stranke AfD. Skretanje udesno postaje sve češće u EU-u, što se može vidjeti primjerice u Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Slovačkoj, Švedskoj, Finskoj, Grčkoj i Španjolskoj. DW je napravio cjelovit pregled.
Španija:
Španija je nekoć bila posljednja utvrda lijeve politike u Europskoj uniji, no to se promijenilo prije mjesec dana. Na lokalnim i regionalnim izborima, vladajući lijevi savez predsjednika Pedra Sancheza osvojio je samo 28 posto glasova, što je smanjenje za jedan postotni bod. Premijer je nakon toga raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 23. juna.
Pobjednica lokalnih izbora je konzervativna narodna stranka PP s osvojenih 31 posto glasova i svojom novom nadom – Isabelom Díaz Ayuso iz Madrida. U svojim nekonvencionalnim nastupima ona se ruga feminizmu, ravnopravnosti spolova, zaštiti manjina, pravima transrodnih osoba i zaštiti klime.
Desničarska ekstremistička stranka Vox osvojila je sedam posto glasova (povećanje od četiri postotna boda u odnosu na prethodne izbore) i vjerojatno će sudjelovati u vlasti u mnogim općinama i autonomnim regijama. Viktor Orban je među prvima čestitao Voxu, izražavajući oduševljenje što “desničarska rekonkvista” napreduje u Španjolskoj.
Mađarska:
Viktor Orban, mađarski premijer, postao je uzor onima koji guraju Europsku uniju udesno. Osvojio je četvrti uzastopni mandat u travnju prošle godine, unatoč jedinstvenom izlasku oporbe na izbore s nadom u promjenu vlasti.
Orban i njegova desničarska nacionalistička stranka Fidesz proklamirali su “neliberalnu demokraciju” prema ruskom modelu još 2014. godine. Ksenofobni tonovi dugo su bili sastavni dio vladajućeg programa. Orban je odbijanje prihvata izbjeglica opravdavao izjavom da Mađari “ne žele postati miješana rasa” te da zapadnoeuropske multikulturalne zemlje “više nisu nacije”.
Francuska:
Nakon Orbanove izborne pobjede prije godinu dana, Marine Le Pen brzo je čestitala Budimpešti. Njena krajnje desničarska stranka Nacionalna fronta povećala je broj zastupničkih mjesta u parlamentu čak 14 puta na parlamentarnim izborima prije godinu dana. Ranije su imali samo osam mjesta.
Le Pen je neumorna i sve više se ponaša kao državnica, nastavljajući sa svojim dugoročnim ciljem – osvajanjem Elizejske palače. Sljedeći korak prema tom cilju bio bi uspjeh na europskim izborima 2024., na kojima je već dvaput osvojila oko 24 posto glasova. Taj cilj više nije nedostižan, jer već deset godina sve više Francuza glasa za krajnju desnicu.
Italija:
Giorgia Meloni nije dugo čekala. Njena desničarsko-ekstremistička stranka Braća Italije iznenada se pojavila i osvojila 26 posto glasova na parlamentarnim izborima u rujnu 2022. Meloni je postala prva žena na čelu talijanske vlade.
Na grbu stranke nalazi se zeleni, bijeli i crveni plamen, simbol vječnog plamena na Mussolinijevom grobu. A što se tiče Mussolinija, Meloni ga smatra “kompleksnom osobom koju treba promatrati u kontekstu”. Ona je započela političku karijeru u neofašističkoj omladinskoj organizaciji.
Švedska:
Jimmie Åkesson, vođa desničarske i populističke stranke Švedski demokrati, neko je vrijeme bio umjereni političar prije nego što je kasnije skrenuo udesno. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima njegova stranka, osnovana 1988. godine od strane pripadnika desničarske ekstremističke scene, postala je druga politička snaga po snazi osvojivši 20,5 posto glasova.
Za Åkessona su muslimani “najveća prijetnja Švedskoj od Drugog svjetskog rata”.
Finska:
Već dugi niz godina najuspješniji populisti u Skandinaviji imaju svoje imitatore, poput Finske. Stranka Finaca osvojila je 20 posto glasova na parlamentarnim izborima i ušla u vladu u koaliciji s još tri stranke. Imaju sedam mjesta u kabinetu, a vođa stranke Riikka Purra postala je ministrica financija. Purra, žena koja je nekada glasala za Zelene, sada želi vratiti Finsku “na pravi put” putem “promjene paradigme” u vezi s migrantima, s ciljem smanjenja kvote za prihvat izbjeglica na 500.
Grčka:
Na nedavnim parlamentarnim izborima u Grčkoj, konzervativni premijer Kiryakos Mitsotakis je pobijedio. Ovaj rezultat se može opisati kao skretanje udesno za Grčku. Desničarska populistička stranka “Grčko rješenje”, ultranacionalistička i ultrareligiozna stranka “Niki” (Pobjeda) i stranka “Spartanci” nasljednici su zabranjene neonacističke stranke Zlatna zora iz 2020. godine. Te stranke zajedno su osvojile gotovo 13 posto glasova i ušle u grčki parlament, izvještava DW.
U posljednje vrijeme, skretanje udesno postaje sve izraženije u nekim državama Europske unije, a rezultati parlamentarnih izbora u ovim zemljama pokazuju rast popularnosti desničarskih i populističkih stranaka. Ova promjena političkog krajolika u Europi ima značajan utjecaj na političku situaciju u Europskoj uniji i odražava se na europsku politiku i društvo u cjelini.
