Utorak, 16 Aprila, 2024

Ukrajnici protiv nove mobilizacije. Zelenski očajan: Kako pronaći 500.000 vojnika?

Najčitanije objave

Ukrajinski parlament povukao je u četvrtak zakon o mobilizaciji koji su vlasti ratom zahvaćene zemlje planirale donijeti kako bi na frontu mogle poslati stotine tisuća novih vojnika. Nacrt zakona, predstavljen parlamentu potkraj prosinca, izazvao je velike kontroverze.

Problematična je bila namjera da se smanji dob za regrutaciju s 27 na 25 godina, ograniči mogućnost odgode služenja vojske za muškarce s lakšim invaliditetom i poveća kazne za osobe koje izbjegavaju regrutaciju. Neki parlamentarci tvrdili su da zakon nije jasno formuliran i da bi njegovo donošenje dovelo do kršenja ljudskih prava.

Ruska vojska je golema
Vlada je pokušala progurati zakon nakon što je vojska objavila da ove godine treba dodatnih pola milijuna ljudi. Dodatne trupe omogućile bi iscrpljenim vojnicima na prvoj crti, koji se bore gotovo dvije godine, da se vrate kućama, dok bi novi borci nastavili držati liniju protiv 617.000 Rusa koji sudjeluju u agresiji na Ukrajinu.

Potonju brojku iznio je ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je od početka rata povećao brojnost ruske vojske za gotovo 170.000 pripadnika, na golemih 1,3 milijuna. Ukrajinska vojska sada ima oko 850.000 vojnika, prema nacionalnom Državnom vojnom medijskom centru, ali i prema međunarodnom Globalnom indeksu vatrene moći.

Entuzijazam polako nestaje
U prvih nekoliko tjedana rata, u veljači 2022., Ukrajinci su formirali nepregledne redove ispred vojnih centara kako bi se što prije pridružili vojsci, dok su širom Europe ukrajinski vozači kamiona, građevinari i konobari napuštali poslove kako bi se vratili kući i borili protiv Rusa. No, nakon neuspjeha prošlogodišnje protuofenzive uslijedio je zastoj koji još traje, a teški gubici ugasili su početni entuzijazam Ukrajinaca.

Ukrajinskim ratnim naporima svakako nisu pomogli ni korupcijski skandali u vojsci. Situaciju posebno otežava osjećaj iscrpljenosti koji vlada u Ukrajini i među zapadnim saveznicima. Zbog ove kombinacije problema, pridruživanje vojsci danas je daleko manje privlačno nego početkom 2022. godine.

Usprkos svim problemima sa zakonom o mobilizaciji, nemoguće je pobjeći od činjenice kako Ukrajina treba još vojnika ako želi nastaviti obranu od ruske agresije. “Još jednom ću ponoviti: trebam ljude, trebam streljivo, trebam oružje da se nastavim boriti”, rekao je zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužni na tiskovnoj konferenciji 26. prosinca, prvoj koju je održao od početka ruske invazije, što govori sve o važnosti problematičnog zakona za ukrajinsku vojsku.

Problemi s novim zakonom
Nacrt zakona o mobilizaciji vraćen je na doradu. Pravobranitelj zadužen za ljudska prava, Dmitro Lubinec, kazao je kako je moguće da neke odredbe u prvoj verziji zakona krše ustav, dok je Anastasia Radina, čelnica parlamentarnog odbora za borbu protiv korupcije, upozorila kako bi donošenje zakona moglo povećati opasnost od korupcije, ionako velikog problema u Ukrajini.

“Već sada možemo reći da će biti izmjena prijedloga zakona. Neće biti mobilizacije osoba s invaliditetom, lokalnim vlastima oduzet će se pravo da odlučuju o pitanjima mobilizacije, a također neće biti značajnih ograničenja ljudskih prava”, rekao je za Politico Fedir Venislavski, zastupnik i član parlamentarnog odbora za obranu.

Kako mobilizirati ljude i nastaviti proizvodnju?
Kako objašnjava Politico, sukob oko zakona o mobilizaciji jasno ilustrira pod kakvim se pritiscima nalazi ukrajinsko društvo. Više od petine nacionalnog BDP-a, ili oko 46 milijardi dolara iz gospodarstva teškog 214 milijardi dolara godišnje, odlazi na ratne napore. Otprilike polovica te svote koristi se za plaćanje vojnika, a još četvrtina za financiranje vojno-industrijskog kompleksa. Jednostavno rečeno, cijeli državni proračun Ukrajine troši se na rat, dok milijarde dolara pomoći iz EU i SAD-a održavaju ostatka gospodarstva.

Pomoći sa Zapada odnedavno je upitna, budući da su deseci milijardi dolara zapeli u Washingtonu zahvaljujući otporu Republikanske stranke, dok je gotovo ista svota blokirana u Bruxellesu zbog Mađarske. To je natjeralo Kijev da očajnički balansira između pronalaženja dovoljno novih vojnika koji će nastaviti voditi rat, istovremeno nastojeći osigurati dovoljan broj poreznih obveznika i radnika koji će održati gospodarstvo i ratnu industriju.

Zelenski u problemima
“Mobilizacija dodatnih 450.000 do 500.000 ljudi koštat će Ukrajinu 500 milijardi grivni (12 milijardi eura) i želio bih znati odakle će doći novac?”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, jedan od ukrajinskih političkih lidera ne osobito oduševljenih zahtjevima vojske. “S obzirom na to da je potrebno šest zaposlenih civila koji plaćaju porez da se osigura plaću jednog vojnika, trebao bih negdje pronaći još 3 milijuna radnih ljudi kako bih mogao platiti dodatne trupe.”

Govoreći u četvrtak u Estoniji, Zelenski je istaknuo koliko je važno da gospodarstvo nastavi funkcionirati: “Ako ste u Ukrajini i niste na fronti, ali radite i plaćate poreze, također branite državu. Dodao je da se Ukrajinci koji su pobjegli iz zemlje, pa se ne bore niti plaćaju porez, suočavaju s teškom etičkom dilemom. “Ako želimo spasiti Ukrajinu, ako želimo spasiti Europu, onda svi moramo shvatiti: ili ćemo pomoći Ukrajini ili nećemo. Ili smo građani koji su na frontu, ili smo građani koji rade i plaćaju poreza”, konstatirao je Zelenski.

Politička opasnost
Ukrajinski politički analitičar Volodimir Fesenko rekao je da je zakon o mobilizaciji toliko nepopularan da ga se političari boje podržati; čak bi i Zelenski radije da zakon predloži vlada, nego da ga on sam zagovara. U isto vrijeme, opće je poznato da se proces mobilizacije mora poboljšati i da se moraju zadovoljiti potrebe vojske.

“Prijedlog zakona o mobilizaciji zahtijeva značajnu doradu i traženje optimalne ravnoteže između toga da se osigura funkcioniranje vojske i financijskih te gospodarskih mogućnosti i potreba države; između fronta i pozadine; između potreba vojske i javnog raspoloženja”, sumirao je problem pred kojim se našla ukrajinska vlast.

Vojnici bez razumijevanja za gospodarska pitanja
No, postoji i druga škola mišljenja o tom problemu. Ukrajinski novinar i vojnik Pavao Kazarin iskazao je razumljiv revolt koji prema takvoj argumentaciji osjeća većina boraca koji Ukrajinu brane od Rusa. “Zaboravljaju samo da će, u slučaju uspješne mobilizacije, svi oni koji su posljednjih godina ratovali biti oslobođeni dužnosti u roku od godinu dana”, rekao je.

“Mnogi od onih koji danas služe vojsku bili su prilično uspješni poduzetnici, stručnjaci i informatičari prije rata. Dvije su godine držali liniju, a vama prepustili zaleđe. Sada je red na vama”, poručio je Kazarin sunarodnjacima, otkrivši još jednu liniju po kojoj se počelo dijeliti ukrajinsko društvo.

Ministar obrane je nepopustljiv
No, u četvrtak je postalo jasno kako ni podjele oko novog zakona neće spriječiti vojsku da pokuša doći do novih boraca. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov objavio je jučer da je njegov tim već pripremio novu verziju nacrta zakona o mobilizaciji. “Uzeli smo u obzir sve prijedloge dogovorene s članovima parlamenta na sastancima Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajne poslove”, rekao je.

Naglašavajući da ukrajinski vojnici trebaju “rotacije i odmore”, odnosno priliku da se oporave od napora kojima su izloženi na bojištu, Umerov je istaknuo da se nacrtom zakona planira uspostaviti “jasan rok vojne službe”. “Ovaj zakon je neophodan za obranu naše države i svakog vojnika koji je trenutno na frontu. Treba ga odobriti što je prije moguće”, dodao je. Umerov je također rekao da su on i vojni vrh zemlje poslušali sva upozorenja koja su izrečena tijekom rasprava i zatvorenih sastanaka nakon podnošenja prvog, povučenog nacrta zakona.

“Vojnici moraju imati priliku odmoriti se. To je pošteno. Ratnici koji su pušteni iz zarobljeništva moraju imati izbor hoće li ostati u vojsci. Oni koji odluče ostati trebat će barem nekoliko mjeseci odmora. To je pošteno”, istaknuo je, prenosi ukrajinski medij RBC. Umerov je zaključio kako je “u ratnim uvjetima neprihvatljivo politizirati i odugovlačiti” oko pitanja vezanih uz mobilizaciju i rotacije vojnika, koja su, kako je rekao, od životne važnosti za državu.

Uprkos naporima vlade i vojnog vrha, situacija ostaje izazovna. Zakon o mobilizaciji suočava se s općim nepopularnošću među građanima, a financijski teret ratnih napora opterećuje državni proračun. Pritisci na pronalaženje novih vojnika i održavanje ekonomske stabilnosti dodatno kompliciraju politički pejzaž.

Zelenski, suočen s izazovima očuvanja gospodarske funkcionalnosti uz istodobnu potrebnu vojnu mobilizaciju, izražava zabrinutost zbog financijskih troškova i nedostatka sredstava. Politika mobilizacije postala je polje napetosti i podjela u društvu, s naglaskom na ravnoteži između vojnih potreba i ekonomske održivosti.

Analitičari poput Volodimira Fesenka prepoznaju političku opasnost u podršci zakonu o mobilizaciji, dok vojni stručnjaci, poput ministra obrane Rustema Umerova, ističu nužnost osiguranja odmora za vojnike i jasne rokove vojne službe kako bi se očuvala borbenost vojske.

Ostaje otvoreno pitanje kako će se Ukrajina nositi s izazovima mobilizacije, kako financijski tako i socijalno. Potreba za vojnicima i dalje ostaje, ali postizanje ravnoteže između vojne snage i očuvanja gospodarske strukture predstavlja ozbiljan izazov za vladu i ukrajinsko društvo.

Najnovije objave