S obzirom na to da živimo na planeti zemlji, veoma je važno da damo svoj doprinos, u skladu sa mogućnostima, kako bismo zaštitili životnu sredinu, poručili su naši sagovornici povodom Svjetskog dana životne sredine, koji se obilježava 5. juna.
Džemila Agić, direktorka Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, za “Nezavisne” kaže da se tokom cijele godine bave zaštitom životne sredine, i to kroz različite projektne aktivnostima, a kako bi skrenuli pažnju građana.
“Danas ćemo u mjesnoj zajednici Kiseljak imati radionicu, gdje ćemo govoriti o značaju održivog razvoja, ali sa aspekta okoliša, odnosno energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, te upravljanja otpadom, gdje želimo skrenuti pažnju na ovaj problem. Što se tiče važnosti obilježavanja ovakvih datuma, realizacije različitih aktivnosti, skretanje pažnje građana, te nadležnih institucija i predstavnika privrednog sektora na postojanje ekoloških problema i potrebi djelovanja, ekološki datumi su idealna prilika da govorimo svi o tome, kako bi se sjetili postojanja problema, različitih izazova i nužnosti našeg djelovanje”, istakla je Agićeva.
Kako kaže, postoje ljudi koji su više, odnosno manje osviješteni i zato je važno pričati o tome.
“Veliki je broj izazova koji se nalaze pred BiH iz oblasti okoliša. Prije svega, nalazimo se u periodu energetske tranzicije, kada moramo mijenjati način dobijanja i potrošnje energije i u toj energetskoj tranziciji, BiH, kao siromašna zemlja mora otvoriti oči te gledati kako da zaštiti svoje građanstvo. Jedan od izazova je agresivni pristup različitih investitora prema našim resursima u BiH, od vodnih, šumskih do ruda, tako da moramo voditi računa da, pored toga što imamo ekološke probleme i neriješen problem upravljanje otpadom, imamo i visoke koncetracije zagađujućih materija u zraku, zagađenja zemljišta, a sada se nalazimo pred dodatnim izazovom, poput izgradnje deponije nuklearnog otpada, te rudarenja u cilju dobijanja metala, između ostalog litijuma iz zemlje, a sve sa ciljem da zaštitimo naše područje”, pojašnjava Agićeva.
Iz Centra za životnu sredinu ističu važnost zaštite prirode, te poručuju da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o zaštiti prirode, kojim su donesene novine u sistem zaštite prirode RS, poput prihvatilišta, pravilnika kojim se propisuje lista invazivnih vrsta, kao i Savjeta korisnika zaštićenog područja i druge, a u kojem su i oni učestvovao u postupku njegovog donošenja, kroz dostavljanje komentara i prijedloga na Nacrt, a potom i Prijedlog Zakona o zaštiti prirode, te učešće u javnim raspravama.
“Kao pravnika i osobu koja radi na nekoliko inicijativa za uspostavljanje zaštićenih područja u Republici Srpskoj, posebno me raduje činjenica da je i dalje ostavljena mogućnost udruženjima i ostalim pravnim i fizičkim licima da budu pokretači inicijativa za zaštitu prirode. S obzirom na to da je isti Zakon u proceduri već nekoliko godina u Federaciji BiH, pozvao bih ovim putem ministra Vipotnika da potakne svoje kolege iz drugog entiteta na kvalitetniju zaštitu prirode i tako javno podrži usvajanje Zakona o zaštiti prirode u FBiH, jer priroda ne poznaje entitetske, a ni druge granice” istakao je Ratko Pilipović, pravnik u Centru za životnu sredinu.
Da je u BiH zaštićeno tek nešto više od tri odsto teritorije, napominje Igor Kalaba, koordinator programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu, koji kaže da su ovo pozitivna poboljšanja, ali da su i dalje svjesni situacije na terenu, kao i brojnih pritisaka na prirodu, poput razvoja novih energetskih postrojenja, posebno hidroelektrana, te planova za nove rudarske poduhvate, neadekvatnog upravljanja otpadom, krivolova i drugih.
