Subota, 2 Marta, 2024

Svi izazovi slijetanja na Mjesec

Najčitanije objave

Nakon uspješnog lansiranja, raketa Vulcan Centaur odvojila se od svemirske letjelice Peregrine, koja je trebala sletjeti na Mjesec.
Astrobotic Technology, firma koja je razvila lander Peregrine, manje od 24 sata nakon uspješnog lansiranja saopćila je da odustaje od misije spuštanja na Mjesec. Kompanija je kazala da je došlo do kritičnog gubitka pogonskog goriva zbog curenja na letjelici.

Peregrine se nakon uspješnog lansiranja i odvajanja od rakete nije mogao postaviti u položaj okrenut prema Suncu, vjerovatno zbog problema s pogonom, te nije uspio napuniti baterije. Radilo se o prvoj američkoj misiji slijetanja na Mjesec od 1972. godine, odnosno od ere misija Apollo.

Dakle, prošlo je više od pola stoljeća otkako je NASA poslala astronaute na Mjesec i nakon toga ih vratila kući žive i zdrave. Ne bi li danas slijetanje na Mjesečevu površinu, nakon tolikog iskustva i razvoja tehnologije, trebalo biti jednostavnije?

Peregrine nije jedini takav neuspjeh. Premda su Kina i Indija uspjele poslati letjelice na naš prirodni satelit, ruska se Luna 25 prošle godine srušila na površinu, gotovo 60 godina nakon što je sovjetska Luna 9 meko sletjela na Mjesec.

I sam Mjesec donosi svoje izazove. Imamo gravitaciju, ali nema atmosfere. Za razliku od Marsa, gdje svemirske letjelice mogu letjeti do odredišta i usporavati spuštanje padobranima, slijetanja na Mjesec u potpunosti ovise o motorima. Ako imate jedan motor, kao što to obično biva kod manjih sondi, njime se mora moći upravljati jer ne postoji drugi način za kontroliranje spuštanja.

Da stvar bude komplikovanija, motor mora imati prigušivač koji može smanjiti ili povećati potisak. Kako god, s obzirom na to da smo prvi put uspješno sletjeli na Mjesec u 60-ima prošlog stoljeća, malo je teško pojmiti zašto je sada Mjesec i dalje teško dostižna destinacija. Odgovor se možda skriva u istoriji ulaganja u misije na Mjesec. Naime, ubrzo nakon programa Apollo vlade više nisu bile zainteresirane za tako obimna ulaganja u svemirski program te se na neki način “odustalo” od kompliciranijih misija.

Tokom svemirske utrke NASA je na Apollo potrošila vrtoglavih 25 milijardi dolara. Unatoč tome, doživjela je niz neuspjeha prije nego što je meko sletjela na Mjesec. Premda svemirska agencija sada ima 70 godina akumuliranog iskustva i znanja u izgradnji svemirskih sondi, NASA nastoji smanjiti troškove i stimulirati američku svemirsku industriju ugovaranjem poslova s privatnim firmama.

Najnovije objave