U nedjelju će se Srbija ponovo birati na izborima, a politička scena obećava zanimljivu raznolikost kandidata. Među njima se ističu potomci poznatih ratnih zločinaca, poput Vojislava Mihailovića, unuka četničkog vojvode Draže Mihailovića, koji se nalazi na listi Nova demokratska stranka Srbije – Pokret obnove kraljevine Srbije. Tu je i Marko Milošević, sin bivšeg predsjednika SR Jugoslavije i Srbije, Slobodana Miloševića, koji se nalazi na listi Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića.
Ne može se zanemariti ni Aleksandar Šešelj, sin vođe Srpske radikalne stranke, Vojislava Šešelja, inače osuđenog ratnog zločinca u Haagu. Njegova stranka je u koaliciji za beogradske izbore sa Srpskom naprednom strankom (SNS) Aleksandra Vučića, koji je i sam nekada bio među radikalima.
Zanimljivo je kako se uloga Aleksandra Vučića ističe iako nije direktno prisutan na listama SNS-a. Njegova prisutnost u kampanji pod parolama poput “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme stati” i “Aleksandar Vučić – Beograd ne sme stati” izaziva pitanja o poštovanju ustava i stvaranju nerealnih očekivanja birača.
Opozicija tvrdi suprotno – da je zemlja zaustavljena pod Vučićevom autoritarnom vlašću. Ipak, propagandna slika koju Vučić prenosi preko “zarobljenih” medija ističe napredak u platama, infrastrukturi i investicijama.
Pored političkih nasljednika, poznata lica poput bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, bivšeg veleposlanika u UN-u Vuka Jeremića, Čedomira Jovanovića i drugih političkih figura iz perioda prije Vučićeve ere također se nalaze na listama.
Opozicija, okupljena u koaliciji “Srbija bez nasilja”, proizašla je iz prošlih građanskih protesta i čine je Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-lijevi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak – Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija Centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije “Sloga” i Novo lice Srbije. Ova koalicija je raznolika, a pitanje je hoće li ta raznolikost biti prepreka pri formiranju vlasti.
Nositelj liste za glavni grad Beograd je Dobrica Veselinović, nekadašnji aktivista udruge Ne da(vi)mo Beograd, dok su istaknuti vođe Marinika Tepić i Miroslav Aleksić. Ipak, primarni akter je Dragan Đilas, poduzetnik i nekadašnji gradonačelnik Beograda, vođa Stranke slobode i pravde. Na listi za parlament nositelj je kolega Radović, dok se ističe i Zdravko Ponoš, bivši kandidat na predsjedničkim izborima.
Desna koalicija stranaka Dveri, vođena od strane Boška Obradovića, i Zavetnici, koju predvodi Milica Đurđević Stamenkovski, zalažu se za ostanak Kosova u granicama Srbije, protiv su ulaska zemlje u EU i NATO, i protiv uvođenja sankcija Rusiji.
Usprkos raznolikosti političkih opcija, izbori u Srbiji mogu biti presudni za budući politički pejzaž. Srpska napredna stranka vjerovatno će ponovo formirati vladu uz podršku SPS-a, što znači da republički izbori možda neće donijeti značajne promjene, ali Beograd može biti centar iznenađenja.
