Direktorica za poduzetništvo, mala i srednja poduzeća, regije i gradove pri OECD-u, Lamia Kamal-Chaoui, izrazila je zabrinutost zbog značajnog porasta cijena stanova, posebno u gradovima. Ona je istakla da su ovi rastući troškovi postali ozbiljno pitanje ne samo za siromašne, već i za srednju klasu.
Politico navodi da su cijene kuća i najamnina nastavile rasti od 2014. godine, čak i tokom pandemije COVID-19, što se razlikovalo od prethodnih ekonomskih kriza. Pandemija je rezultirala povećanom potražnjom za stanovima zbog produljenih ograničenja i povećanog rada na daljinu, što je zadržalo ljude u svojim domovima.
Međutim, s početkom oporavka ekonomije 2022. godine, ruska invazija na Ukrajinu je donijela nove ekonomske probleme i izazvala krizu troškova života za domaćinstva. Osim što je stanovanje postalo skuplje, postalo je teže osigurati kvalitetan smještaj. Mnogi Europljani su se suočili s problemima plaćanja hipoteka i najamnina, kao i s poteškoćama u grijanju svojih domova tokom prošle zime.
Prema Eurofoundu, mladi Europljani su najviše pogođeni ovom krizom nekretnina. Oni često dulje ostaju s roditeljima, vjerojatnije iznajmljuju nego posjeduju stanove te se često susreću s otežanim pronalaženjem bolje plaćenih poslova u područjima s većim mogućnostima zbog visokih troškova života.
Lamia Kamal-Chaoui iz OECD-a izjavila je da je ovo zabrinjavajuće za gradove, koji ovise o mladima kako bi ostali konkurentni. Napomenula je da, ako mladi ne mogu priuštiti stanovanje, možda nikada neće ni preći u grad, bez obzira na privlačnost koju on nudi.
Iako postoji zabrinutost da bi porast cijena nekretnina mogao ukazivati na stvaranje nekretninskog balona, rane indikacije pokazuju da smo trenutno sigurni. Središnje banke diljem svijeta su u odgovoru na krizu troškova života povećale kamatne stope, što je preokrenulo trend rasta cijena nekretnina tijekom prošle godine. Ipak, povećanje kamatnih stopa znači i veće troškove hipoteka za potencijalne vlasnike nekretnina.
Unatoč povećanju potražnje za stanovima, nedostatak odgovarajućeg stambenog prostora još uvijek nije riješen. Izgradnja novih stanova postala je skuplja, a prema OECD-u, regulatorna ograničenja i problemi s dostupnošću prostora posebno su izraženi u većim gradovima.
Gradovi se bore s osmišljavanjem stambene politike koja bi odgovarala promjenjivim potrebama stanovništva, dok se kvaliteta života u većim gradovima smanjuje. Gradonačelnici sada, bez obzira na političke sklonosti, tretiraju nedostatak stambenog prostora kao prioritet.
Nadamo se da će ovi potezi pridonijeti rješavanju problema stambenog prostora i poboljšanju kvalitete života u urbanim područjima.
