Komet, poznat kao “Đavolji komet,” trenutno prolazi pokraj Zemlje i izaziva eksplozivne događaje na svom putu oko Sunca. Unatoč impresivnoj veličini i neobičnosti ovog kometa, stručnjak koji proučava ove pojave tvrdi da njegovo prijeteće ime ne označava opasnost za našu planetu.
Znanstvena zajednica identificira ovaj komet kao 12P/Pons-Brooks, a posljednji put smo ga mogli promatrati na nebu prije više od sedam desetljeća. Procjenjuje se da mu je kruta jezgra promjera oko 20 kilometara, što je otprilike dvostruko veće od najviše točke Mount Everesta.
“Ovaj komet je ne samo izuzetno velik nego i iznimno rijedak,” izjavljuje Teddy Kareta, postdoktorski istraživač na Lowell Opservatoriju u Flagstaffu, SAD-u. “Znamo da je ogroman, znamo da je neobičan, i znamo da se rijetko pojavljuje.”
Očekuje se da će komet postati najsjajniji tijekom nadolazeće proljetne sezone. Ipak, čak i tijekom najbližeg prolaza, bit će na udaljenosti od oko 1,5 astronomskih jedinica od Zemlje, što znači da će biti dalje od naše planete nego što je Sunce.
“Unatoč tome što će možda biti dovoljno svijetao da ga golim okom ili uz pomoć dvogleda vidite na nebu, to neće biti zbog njegove iznimne blizine”, naglašava Kareta. “To će biti zbog njegove prirodne svjetline.”
Ovaj komet privlači pozornost zbog svoje iznimne svjetline i neobičnih karakteristika. Njegovi “rogovi” zapravo su repovi sastavljeni od plina i prašine, rezultat niza neobičnih eksplozivnih događaja kojih znanstvenici još potpuno ne razumiju. Tijekom ove godine zabilježena su dva takva izbijanja, prvo u srpnju, a zatim ponovno ranije ovog mjeseca.
Kareta pojašnjava da kometi postaju iznimno aktivni i emitiraju ogromne količine plina i prašine tijekom ovakvih “izbijanja.” Kometi potom brzo postaju svjetliji, a zatim se vraćaju na svoju prethodnu svjetlinu. Pons-Brooks komet je posebno intrigantan zbog svojih izuzetno svijetlih i velikih izbijanja, što ga čini izuzetno zanimljivim za znanstvenike.
Izbijanja ovog kometa su posebno neobična zbog njihove učestalosti i udaljenosti. Prema jednoj teoriji, kometi sadrže ledeni materijal koji, kada se prvi put izloži Sunčevoj toplini, uzrokuje ove eksplozije. Međutim, takva izbijanja obično se primjećuju bliže Suncu i to rijetko.
“Ovo se može dogoditi možda svakih pet godina,” napominje Kareta. “No, komet Pons-Brooks eksplodira relativno često i, što je još čudnije, udaljen je od Sunca, čak dalje od Marsa, gdje nije toliko vruće. To postavlja pitanje: ‘Odakle dolazi energija koja pokreće ova velika izbijanja?’ i to što se ponavljaju tako često.”
Očekuje se da će ovaj komet doseći svoju maksimalnu svjetlinu sredinom travnja 2024. dok nastavlja svoj put oko Sunca svakih 71,2 godine. Astronomi, kako profesionalci tako i amateri, s nestrpljenjem iščekuju ovaj događaj. “Vjerujem da mnogo ljudi osjeća uzbuđenje zbog ovog fenomena,” zaključuje Kareta.
