Šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU (International Burch University) i bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO-u doc. dr. Alija Kožljak smatra da rastuće tenzije između Ruske Federacije (RF) i Zapada treba posmatrati u širem geopolitičkom kontekstu nego što je to rusko-ukrajinski sukob, odnosno kao svojevrsno nadmetanje za definiranje sfera utjecaja.
– Svjedoci smo rastućih tenzija između RF i Zapada, koje nedvojbeno treba posmatrati u širem geopolitičkom kontekstu nego što je to rusko – ukrajinski sukob. Stoga, očito je da se trenutni odnosi mogu objasniti kao strateško komuniciranje ključnih globalnih aktera, koji se nadmeću za definiranje sfera utjecaja. Evidentno je da u tom smislu i Zapad, kojeg predvodi SAD, pokušava maksimalno usaglasiti stavove, tako da se postigne jedinstveno djelovanje SAD, NATO-a i EU, te na taj način najefikasnije odgovore Ruskoj Federaciji – ističe Kožljak u razgovoru za Fenu.
Komentirajući upit u vezi s alarmantnim stanjem koje karakterizira eskalaciju na relaciji RF – Zapad u vezi s Ukrajinom, sagovornik navodi da se obje strane međusobno optužuju za agresivne namjere, te da to potkrepljuju gomilanjem vojnih kapaciteta oko Ukrajine.
– Ruska Federacija već nekoliko mjeseci gomila svoje snage naspram ukrajinske granice, uključujući i raspoređivanje trupa u Bjelorusiji i na Krimu, što nedvojbeno potvrđuje njenu spremnost, ali nagovještava i namjeru da svakog momenta može započeti invaziju na Ukrajinu. Paralelno sa tim, RF je preduzela i hibridne operacije u Ukrajini, podrivajući ukrajinsku vlast, nastojeći stvoriti uslove za instaliranje proruske vlade u Kijevu. Upravo se ovih dana vodi diskusija u Ruskoj Dumi oko priznavanja separatističkih pokrajina Donjeck i Luganjsk, što je po efektu djelovanja ravno vojnoj okupaciji – pojašnjava Kožljak.
Istovremeno, podsjeća da NATO raspoređuje dodatne vojne kapacitete u svojim istočnim članicama, prvenstveno kako bi njih zaštitio od eventualnih ruskih napada, za šta su posebnu zabrinutost izrazile baltičke države.
– Međutim, ti dodatni NATO kapaciteti bi se mogli upotrijebiti i kao podrška ukrajinskim snagama u odbrani od ruske agresije. Također, SAD se spremaju za slanje dodatnih snaga u region, dok je komanda Specijalnih snaga za Evropu već premještena ka istoku, i trenutno je locirana u Albaniji. Također, Zapad prijeti i oštrim sankcijama Ruskoj Federaciji, ali i Putinu lično, što bi uz kombinaciju sa drugim mjerama, moglo prouzrokovati značajne negativne konsekvence po RF – precizira Kožljak.
Mišljenja je da sve to ostavlja dojam da obje strane žele da demonstriraju silu i spremnost da je upotrijebe, a da se sve može shvatiti i kao strategija odvraćanja, ma koliko god to djelovalo kao namjera za otpočinjanje otvorenog vojnog sukoba.
– Znači na sceni imamo kombinaciju mjera odvraćanja ‘bildanjem’ vojnih potencijala, sa hibridnim i obavještajnim djelovanjem, kao klasične strateške vojne aktivnosti, uz paralelno nastojanje da se političko-diplomatskim aktivnostima postigne kompromis – napominje Kožljak.
On smatra da je očigledno da su i jedna i druga strana svjesne veoma visokog uloga.
– To nam sugeriše da se neće tek tako lako opredijeliti za vojnu opciju, jer bi prelazak crvene linije veoma otežao povratak u diplomatske okvire i miroljubivo rješenje situacije. Jedan francuski diplomata je davno rekao: ‘Kada stavite bajonete na oružje vi sa njima možete raditi šta želite, osim da sami sjednete na njih’. Znači, svi ovi potezi mogu biti i rizični, jer mogu nanijeti i nesagledivu vlastitu štetu. Zbog toga su obje strane i oprezne oko poduzimanja narednih koraka – naglašava Fenin sagovornik.
Stoga je mišljenja da će se nastaviti sa diplomatskim aktivnostima u različitim formatima.
– Prvi od tih sastanaka je najavljeni ‘normandijski format’ u kojem bi sudjelovali – Njemačka, Francuska, Ruska Federacija i Ukrajina, a gdje bi do izražaja došla posrednička uloga Njemačke, koja ima specifične odnose sa Ruskom Federacijom, prvenstveno zbog energetske ovisnosti – navodi Kožljak, izražavajući očekivanje da će biti nastavljeni pregovori i u NATO formatu, gdje slijedi izjašnjavanje RF po pitanju reaktiviranja njihove misije pri NATO-u u Briselu, što bi značajno proširilo kanale diplomatskog komuniciranja i iznalaženja kompromisa.
U tom kontekstu smatra da će SAD u kontinuitetu držati otvorenom ‘crvenu telefonsku liniju’ sa Moskvom, što će vjerovatno uključiti i direktni sastanak između Bajdena i Putina u dogledno vrijeme.
– To bi bila najjasnija naznaka bar privremenog smanjenja eskalacije i naznaka miroljubivog rješenja najveće post-hladnoratovske krize između Zapada i Ruske Federacije – konstatira Kožljak.
U osvrtu na geopolitičke i druge reperkusije “ukrajinskog scenarija” na stanje u regionu Balkana s fokusom na Bosnu i Hercegovinu, a u kontekstu jačanja ruskog utjecaja na ovim prostorima, Kožljak navodi da trenutna geopolitička nadmetanja, koja su kulminirala krizom oko Ukrajine, svakako, imaju odraza i na situaciju na Balkanu, posebno na Bosnu i Hercegovinu.
Također, podsjeća da je Ukrajina samo jedno od žarišta, trenutno najaktuelnije, ali da područja oko kojih se spore Zapad i RF obuhvataju i skandinavske zemlje, Gruziju, Bliski istok i, naravno, zapadni Balkan.
– U ovom području je najaktuelnije pitanje NATO članstva Bosne i Hercegovine, koja je službeno iskazala aspirantske ambicije, i koja je napravila značajne iskorake ka članstvu u Alijansi, što potvrđuje i aktiviranje MAP-a. Stoga se NATO ni u kakvoj opciji neće odreći ovog područja. U tom smislu, svjesna značaja zapadnog Balkana za NATO, RF će nastaviti s blokadama NATO integrisanja BiH, prvenstveno koristeći svoje pomagače u regionu – smatra Kožljak.
Istovremeno, upozorava da bi se otvoreni sukob u Ukrajini, također, odrazio na Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da bi “Ruska Federacija pokušavala otvoriti i ‘balkanski front’, s namjerom da razvuče NATO-snage i otupi im oštricu u Ukrajini”.
– Zbog toga je za očekivati da će se pitanje zapadnog Balkana rješavati u paketu sa ukrajinskom krizom, gdje će svaki kompromis Zapada oko Ukrajine značiti osiguranje garancija oko nesmetanog integriranja Bosne i Hercegovine u Alijansu – ocijenio je Kožljak.
U tom pogledu ističe kako NATO ne smije kalkulisati oko Bosne i Hercegovine.
– NATO ne smije kalkulisati oko Bosne i Hercegovine, jer bi bilo kakvo popuštanje oko već ranije definiranog euroatlantskog područja direktno ugrozilo relevantnost NATO-a, ali i sigurnost Alijanse, s obzirom na to da bi se tako omogućilo Ruskoj Federaciji da kontroliše središte Evrope. NATO to sebi neće dozvoliti – kazao je Kožljak u razgovoru za Fenu.
