Prema nedavnom izvještaju Međunarodnog centra za integrisani planinski razvoj u Nepalu, najviši vrhovi svijeta suočavaju se s ozbiljnom prijetnjom gubitka do 80% svoje zapremine do kraja vijeka. U najgorim klimatskim scenarijima, ovo bi moglo imati katastrofalne posljedice za milione ljudi.
Izvještaj se fokusira na područje površine od 4,1 milion kilometara kvadratnih, koje obuhvaća regiju od Avganistana na zapadu do Mjanmara na istoku. Navodi se da su glečeri u planinskim vijencima Hindu Kuš i Himalaji već pokazali ubrzanu stopu topljenja, s stopom od 65% brže od prethodne decenije u periodu od 2010. do 2020. godine. To jasno ukazuje na utjecaj povećane temperature na glečere.
Posebna zabrinutost stručnjaka odnosi se na činjenicu da se led i snijeg u ovom području tope u rijekama koje pružaju pitku vodu za dvije milijarde ljudi u 16 zemalja, uključujući Kinu, Indiju i Pakistan. Oni upozoravaju da bi prekomjerna količina vode mogla dovesti do nestašice.
Prethodni izvještaj Centra iz 2019. godine je već upozorio da bi čak i u najoptimističnijem scenariju, uz zagrijavanje od 1,5°C, regija mogla izgubiti najmanje trećinu svojih glečera. Novi izvještaj pokazuje da se situacija pogoršala.
Prema projekcijama, ako se temperatura poveća između 1,5 i 2°C, Himalaji bi mogli izgubiti između 30 i 50% svoje mase do 2100. godine. U slučaju zagrijavanja od 3°C, glečeri u Nepalu i Butanu na istočnom dijelu Himalaja mogli bi izgubiti čak 75% leda, a s povećanjem temperature od samo jednog stupnja više, taj gubitak bi se mogao povećati na 80%.
Znanstvenici upozoravaju da je zagrijavanje od 1,5°C “gornja granica” iznad koje će rizik od ekstremnih poplava, suša, šumskih požara i nestašica hrane drastično porasti. Ovi rezultati dodatno naglašavaju hitnost u borbi protiv klimatskih promjena i potrebu za održivim pristupima zaštiti ovih važnih planinskih područja.
