Najava sankcija bankama u Republici Srpskoj, koje bi surađivale s osobama i tvrtkama na američkoj crnoj listi, izazvala je ozbiljnu zabrinutost među bankarima. Njihova nesigurnost u vezi s postupcima u ovom trenutku dovela je do odluke da zatraže pojašnjenje od Ministarstva financija SAD-a.
Upozorenje i rizici
Ana Moris, pomoćnica ministra financija SAD-a, iznijela je prošle sedmice upozorenje da bi, osim pojedinaca u BiH, pod sankcijama mogle biti i banke koje su otvorile račune za političare ili firme na crnoj listi SAD-a. Ova izjava izazvala je pravu buru u javnosti, posebno među direktorima banaka koji su se našli u delikatnoj situaciji.
Neizvjesnost i dilema
Direktori banaka suočavaju se s dilemom jer imaju značajne transakcije s državom, ali istovremeno ne mogu lako zatvoriti račune bilo kojem pojedincu ili firmi. Eventualne sankcije mogle bi imati ozbiljne posljedice, uključujući i potpuni financijski slom. Dodatno, banke su pod povećanim nadzorom zbog ulaganja u obveznice i trezorske zapise RS.
Ekspanzija problema
Međutim, problem nije ograničen samo na banke u RS, kako se prvobitno činilo. Banke sa sjedištem u FBiH također su suočene s problemom jer veliki broj osoba i firmi na crnoj listi posluje s tim bankama.
Traženje rješenja
Stoga su bankari u BiH nedavno održali sastanak na kojem su dogovorili da preko Ambasade BiH zatraže pojašnjenje. Udruženje banaka BiH će tako putem Ambasade BiH u SAD-u zatražiti objašnjenje od Ministarstva financija SAD-a o postupanju s računima osoba na crnoj listi.
