Subota, 2 Marta, 2024

Ako se Netanyahu zaista odluči na taj potez, izbit će rat svih ratova!

Najčitanije objave

Izrael i Islamska Republika Iran predstavljaju primjer arhineprijatelja koji gotovo nemaju zajedničkih stavova. Islamska revolucija 1979. godine dovela je do uspostave teokratske vlasti u Teheranu koja se isticala kao zaštitnik islama.

Pitanje Palestine postalo je ključno u iranskoj vanjskoj politici, što je rezultiralo stvaranjem mreže posredničkih grupa. Prvo, u Libanonu tokom građanskog rata (1975. – 1990.) formiran je Hezbolah, a Iran je postao patron palestinske militantne skupine Hamas. Tokom sukoba ovih dviju skupina, Teheran je ispitivao izraelske vojne kapacitete.

Neprijateljstvo između dviju država, koje se međusobno ne priznaju, dodatno se zaoštrilo informacijama da Iran tajno razvija nuklearni program. Izraelske vlasti su zaključile da je cilj tog programa stvaranje nuklearne bombe, kojom bi se prijetilo Izraelu, iako se vjeruje da Izrael već posjeduje nuklearno oružje, što nikada nije priznao.

Agencija Bloomberg postavila je niz pitanja kako bi objasnila zašto su Izrael i Iran dosad izbjegavali izravni sukob, preferirajući posredne sukobe, slično SAD-u i bivšem SSSR-u tijekom Hladnog rata. Pitanja su reformulirana, a evo odgovora na neka od njih:

Kako Iran predlaže rješenje za palestinsko-izraelski sukob?
Iran nije arapska država i nema palestinske izbjeglice unutar svojih granica; one se nalaze u Siriji, Libanonu i Jordanu. Teheran tvrdi da se ne protivi Židovima, već cionističkom režimu. Iran sugerira rješenje palestinsko-izraelskog sukoba putem formiranja jedne države na teritoriju Izraela, pojasa Gaze i Zapadne obale. Međutim, ključna zamjerka tom prijedlogu jest da bi se svi palestinski izbjeglice, koji su napustili taj teritorij nakon arapskog poraza 1948. godine, trebali vratiti, čime bi Židovi postali manjina.

Koji je bio najotvoreniji sukob između Irana i Izraela?
Najotvoreniji sukob bio je 2006. godine kada je Hezbolah, šijitska grupa, izazvala težak sukob s Izraelom. Izraelske snage nisu uspjele prodrijeti duboko u Libanon, a sukob je završen primirjem. Ovaj sukob je pokazao da nedržavne skupine mogu predstavljati značajne izazove izraelskoj vojsci.

Sukobi preko Sirije
Tijekom Arapskog proljeća, situacija u Siriji se pretvorila u konflikt, a vlasti Bašara al-Asada pozvale su na pomoć Iran, koji je stao na stranu sirijske vlade. Teheran je pokušavao uspostaviti vojne i obavještajne instalacije što bliže Izraelu, što je izazvalo odgovor izraelskih vlasti.

Incidenti na moru
Napadi na komercijalna plovila počeli su 2019. godine, iako ni Iran ni Izrael nisu preuzeli odgovornost za njih. Vjeruje se da stoje iza tih napada. Iako gubitak ljudskih života nije bio učestao, postoji primjer iz srpnja 2021. kada su britanski i rumunjski članovi posade poginuli nakon što je izraelski brod u Omanskom zaljevu udario dron koji su američki dužnosnici povezali s Iranom.

Nuklearni program Irana
Izraelska obavještajna zajednica bila je pod kritikama jer nije predvidjela napade Hamasa. Mossad, izraelska obavještajna služba, provela je likvidacije iranskih nuklearnih fizičara i izvršila kibernetičke napade na iranske nuklearne postrojenja.

Kolika je prijetnja izravnog rata?
Izrael je prilagodio svoje zrakoplove F-35 kako bi mogli izvesti napad na Iran bez dodatnog dolijevanja goriva. Benjamin Netanyahu godinama najavljuje da će uništiti iranska nuklearna postrojenja. Izbijanje izravnog rata između Irana i Izraela potencijalno bi uključilo SAD u obranu Izraela, dok bi arapske zemlje morale donijeti teške odluke. Rusija bi mogla podržati Iran, dok bi Kina vjerojatno pokušala ostati neutralna i nastaviti trgovati sa svim stranama. Izraelski sukob s Hamasom vjerojatno će ostati na razini posrednog sukoba, no njegovo širenje na Libanon, Siriju i Jordan moglo bi potaknuti Iran na otvoreniji sukob.

Najnovije objave