Njemačka ubrzano gradi jednu od najmoćnijih vojski u Europi, uz plan da do 2029. godine potroši više od 500 milijardi eura na obranu i dostigne NATO cilj od 3,5 posto BDP-a. Dok saveznici ovaj zaokret službeno pozdravljaju, u europskim prijestolnicama sve češće se postavlja neugodno pitanje: šta ako takvu vojnu moć jednog dana kontrolira krajnje desna AfD?
Berlin mijenja sigurnosnu kartu Europe
Njemačka, predvođena kancelarom Friedrich Merz, pokrenula je najveće ponovno naoružavanje od kraja Drugog svjetskog rata. Odluka o praktičnom ukidanju fiskalnih ograničenja za vojsku otvorila je put masovnim ulaganjima u Bundeswehr, s ciljem jačanja odvraćanja prema sve agresivnijoj Rusiji.
Plan Berlina ide i korak dalje od obaveza unutar NATO – Njemačka želi ciljeve ispuniti čak šest godina ranije nego što je formalno dogovoreno.
Francuska: između olakšanja i nelagode
U Francuska, drugoj najvećoj vojnoj sili EU-a, reakcije su podijeljene. S jedne strane, Pariz pozdravlja činjenicu da Njemačka konačno preuzima veći dio obrambenog tereta. S druge, raste zabrinutost da bi njemačka industrijska i fiskalna snaga mogla potisnuti francuski obrambeni sektor.
Francuski europarlamentarac François-Xavier Bellamy upozorava da se Francuska može naći po strani:
“Njemačka se naoružava s tolikom odlučnošću da to neizbježno stvara novu ravnotežu moći u Europi.”
Od ekonomske do geopolitičke sile
Analitičari ističu da se time ruši dugogodišnja podjela uloga:
-
Njemačka – ekonomski div,
-
Francuska – geopolitička i vojna sila.
“Njemačka sada postaje oboje”, kaže Claudia Major iz think tanka German Marshall Fund, dodajući da nelagoda u Parizu više govori o francuskim slabostima nego o njemačkim ambicijama.
Američko oružje i evropske pukotine
Napetosti su rasle i nakon odluke bivšeg kancelara Olafa Scholza da kupi 35 američkih F-35 aviona, umjesto evropskih rješenja. Iako je pod Merzom tempo nabave američkog oružja usporen, ključni zajednički projekti, poput Future Combat Air Systema, i dalje su u zastoju zbog sporova između Dassaulta i Airbusa.
Njemačka jača i politički utjecaj
Kako raste vojna moć, jača i politički utjecaj Berlina unutar EU-a i NATO-a. Njemačka predlaže snažniju ulogu Europske obrambene agencije, a u diplomatskim krugovima se čak – zasad u šali – spominje mogućnost da bi vrhovni zapovjednik NATO snaga u Europi jednog dana mogao biti Nijemac.
General Markus Laubenthal poručuje da saveznici trebaju više zajedničkih evropskih rješenja:
“Zajedno smo jači. Moramo isporučivati rješenja brže, jer sigurnost ne može čekati.”
Ključno pitanje: AfD i kontrola vojske
Upravo tu leži najveća bojazan. Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) u nekim je anketama na prvom mjestu i prijeti snažnim rezultatima na izborima u istočnoj Njemačkoj.
Analitičarka Jana Puglierin upozorava:
“Sve je izraženija zabrinutost oko toga šta bi se moglo dogoditi s ovom iznimno snažnom njemačkom vojnom moći ako bi AfD preuzeo političko vodstvo.”
Europa između potrebe i straha
Za zemlje poput Poljske i baltičkih država, snažniji Bundeswehr je nužan odgovor na rusku prijetnju. Istovremeno, jačanje populističkih i ekstremnih politika širom kontinenta čini pitanje kontrole nad vojnom moći osjetljivijim nego ikada.
Zaključak
Njemačka danas gradi vojsku kakvu Europa decenijama nije vidjela – discipliniranu, tehnološki naprednu i financijski snažnu. Dok saveznici pozdravljaju odlučnost Berlina, u pozadini ostaje pitanje koje se sve glasnije postavlja:
👉 nije problem jaka njemačka vojska – nego ko će je sutra politički voditi.