Vučić se ponaša kao Trump – ali na Balkanu. Vlada Srbije uvela je tarifne kvote na uvoz željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine, a sve količine iznad dozvoljenih limita od 1. januara 2026. godine bit će opterećene carinom od čak 50 posto. Privreda u BiH upozorava na ozbiljne posljedice: blokirane kamione, raskid ugovora i kršenje pravila CEFTA-e.
Šta je tačno odlučila Srbija?
Vlada Srbija donijela je Uredbu o uvođenju privremene mjere za zaštitu industrija od strateške važnosti, kojom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od željeza i čelika.
Mjera se odnosi i na izvoz iz Bosna i Hercegovina, konkretno na:
-
rebrasti betonski čelik,
-
toplo valjanu žicu u koturu,
-
rebrasti betonski čelik u šipkama.
Nakon popunjavanja kvota, na sav dodatni uvoz primjenjuje se carina od 50 posto.
Kako funkcionišu kvote – i zašto su problematične
Kvote su:
-
podijeljene po državama,
-
raspoređene na kvartalne maksimume,
-
dodjeljuju se po principu “prvi došao – prvi uslužen”.
Problem je, upozorava Vanjskotrgovinska komora BiH, što kvote ne prate realne tokove trgovine. Rađene su na osnovu podataka iz perioda 2020–2024., dok je izvoz BiH u Srbiju u međuvremenu značajno porastao.
Prema podacima VTK/STK BiH:
-
izvoz za tarifni broj 7213 već je u prvom kvartalu 2025. bio 34% iznad dozvoljene kvote,
-
kod tarifnog broja 7214 prekoračenje je išlo i do 45%.
Kamioni stoje, troškovi rastu
Izvoznici iz BiH već se suočavaju s konkretnim posljedicama:
-
višesatna i višednevna zadržavanja kamiona na granici,
-
dodatne carinske procedure praćenja kvota,
-
penali zbog kašnjenja isporuka,
-
rast troškova transporta i logistike.
Prema navodima privrednika, roba koja na granicu stigne nakon 16 sati često se carini tek dva dana kasnije, što dodatno usporava lance snabdijevanja.
Udar na CEFTA-u i regionalnu trgovinu
Iz VTK BiH upozoravaju da je Uredba donesena na samom kraju poslovne godine, čime se direktno ugrožavaju dugoročni ugovori bh. kompanija s partnerima u Srbiji.
Posebno se ističe da ova mjera:
-
ograničava bescarinski protok roba unutar CEFTA-e,
-
narušava regionalne lance snabdijevanja,
-
šalje signal pravne i regulatorne nesigurnosti.
U isto vrijeme, BiH izvoznici se već suočavaju s dodatnim pritiscima poput CBAM regulative EU i srbijanskog poreza na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda.
Zašto “Vučić kao Trump”?
Odluka Beograda podsjeća na protekcionistički model kakav je uveo Donald Trump u SAD-u:
visoke carine, kvote i zaštita domaće industrije – ali na štetu regionalnih partnera.
Iako Srbija mjeru pravda “ekonomskom stabilnošću”, bh. privreda je vidi kao jednostranu trgovinsku barijeru.
Šta traži BiH?
VTK/STK BiH zatražila je od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da:
-
hitno reaguje prema institucijama Srbije,
-
uključi CEFTA strukture,
-
osigura prelazni režim za već ugovorene isporuke,
-
spriječi daljnja zadržavanja kamiona.
Također se traži revizija visine kvota, jer bi trenutni obračun za 2026. mogao dovesti do njihovog probijanja već u prvom kvartalu.
Zaključak
Srbija je uvela mjere koje ozbiljno pogađaju izvoz čelika iz BiH, a carina od 50 posto praktično znači zatvaranje tržišta nakon popunjavanja kvota. Za bh. privredu to nije tehničko pitanje, već direktan udar na izvoz, ugovore i reputaciju.
Poruka izvoznika je jasna:
👉 ovo više nije zaštita tržišta – nego trgovinski rat malog formata, u kojem BiH traži brzu i odlučnu reakciju svojih institucija.