Finska je i 2025. godine proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, osmi put zaredom, prema World Happiness Reportu, dok se Bosna i Hercegovina nalazi na 56. mjestu globalne liste sreće. Iako Finska ima dugu, hladnu i mračnu zimu te se suočava s geopolitičkim izazovima, njeni građani već godinama bilježe visoko zadovoljstvo životom.
Bosna i Hercegovina, prema istom izvještaju, zauzima poziciju u rasponu između 48. i 67. mjesta, s ukupnim indeksom sreće od 6,136.
Zašto je Finska najsretnija?
Stručnjaci naglašavaju da se tajna finske sreće ne krije prvenstveno u bogatstvu, već u načinu na koji je društvo organizirano. Sociolog Jan Delhey objašnjava da se životna sreća zasniva na tri ključna stuba:
-
materijalnoj sigurnosti
-
kvalitetnim međuljudskim odnosima
-
osjećaju smisla i svrhe
Finska je upravo na tim temeljima izgradila stabilan i funkcionalan sistem.
Jednakost, povjerenje i obrazovanje
Iako prosječna primanja u Finskoj nisu značajno viša u odnosu na mnoge druge evropske zemlje, društvene razlike su manje, a socijalna sigurnost snažna. Finsko društvo karakterizira visok nivo jednakosti – od tržišta rada do porodičnog života.
Roditelji imaju ravnopravnu ulogu u odgoju djece, dok država osigurava dostupne i kvalitetne usluge brige, obrazovanja i socijalne zaštite. Obrazovni sistem temelji se na jednakim šansama za svu djecu, uz snažnu individualnu podršku.
Posebno važan faktor je visoko povjerenje građana u institucije. Fini vjeruju da sistem funkcioniše, da su pravila jasna i da država reaguje u kriznim situacijama. Tome doprinosi i snažna povezanost s prirodom, koja je sastavni dio svakodnevnog života.
Zašto je BiH znatno niže na listi?
S druge strane, Bosna i Hercegovina se nalazi znatno niže na listi najsretnijih zemalja, a razlozi su višeslojni. Stručnjaci kao ključne faktore navode:
-
dugotrajnu političku nestabilnost
-
ekonomsku neizvjesnost
-
visoku nezaposlenost
-
odlazak mladih
-
slabo povjerenje građana u institucije
Sve to direktno utiče na osjećaj sigurnosti, smisla i dugoročne perspektive građana.
Može li se sreća graditi?
Istraživanja pokazuju da sreća nije isključivo određena genetikom. Veliki dio osjećaja zadovoljstva može se razvijati kroz kvalitetne društvene odnose, aktivan životni stil, osjećaj svrhe i lični angažman u zajednici.
Primjer Finske pokazuje da sistemska rješenja, povjerenje i društvena solidarnost imaju dugoročan uticaj na sreću građana – lekcija koja ostaje izazov za zemlje poput Bosne i Hercegovine.