Kineska lunarna misija sonde Chang'e-6 nedavno je demonstrirala naučne sposobnosti Pekinga i potaknula kontroverze usmjerene prema SAD-u, što ukazuje na duboko rivalstvo između dvije nacija u svemirskim istraživanjima.
Povratak sonde Chang'e-6 s uzorcima s “tamne strane” Mjeseca prije dvije sedmice bio je povod za proslavu u Kini. Međutim, ova misija također je obnovila teorije zavjere o američkim lunarnim misijama Apolla. Na kineskim društvenim mrežama pojavile su se brojne objave koje dovode u pitanje autentičnost Apolla 11, navodeći da je možda bila inscenirana.
Stručnjaci strahuju da bi ove dezinformacije mogle potaknuti antiameričko raspoloženje u Kini, koja se sve više pozicionira kao novi vođa u svemirskom istraživanju, preuzimajući primat od Sjedinjenih Država.
Još jedan primjer dezinformacija u Kini bio je slučaj kada je nacionalna svemirska agencija objavila fotografiju kineske zastave na površini Mjeseca, koju su korisnici usporedili s američkom misijom iz 1972. godine, sugerirajući manipulaciju slikama. Ovi slučajevi su izazvali žestoku reakciju na kineskoj društvenoj mreži Weibo, gdje su korisnici tvrdili da je američko slijetanje na Mjesec bilo lažirano.
Iako AFP nije uspio utvrditi je li kineska vlada bila uključena u širenje ovih dezinformacija, brzina širenja na strogo kontroliranim društvenim platformama izazvala je zabrinutost.
Kina planira lansirati svoju prvu misiju s ljudskom posadom na Mjesec do 2030. godine, dok Sjedinjene Države planiraju vratiti astronaute na Mjesec do 2026. godine s misijom Artemis 3. Kampanja dezinformacija, koja pokušava narušiti povjerenje ponovnim širenjem starih teorija zavjere, često je korištena taktika u Kini.
Kineski mediji su istaknuli uspjeh misije Chang'e-6 kao dokaz naprednosti Kine, istovremeno kritikujući Sjedinjene Države zbog njihovog pristupa međunarodnoj suradnji u svemiru.
