Najava referenduma kao odgovor na gubitak mandata
Nakon što je postalo izvjesno da će ostati bez mandata predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik najavio je referendum kojim želi potvrditi “volju naroda” da ostane na funkciji, ignorišući pritom odluku CIK-a BiH i pravosnažnu presudu Suda BiH.
Ova najava pokrenula je brojne pravne i političke dileme – od ustavnosti takvog referenduma, preko njegove pravne snage, do mogućih krivičnih posljedica za organizatore.
Ustav RS protiv Zakona BiH: Ko ima veću snagu?
Dodik tvrdi da ga je birao narod i da ga samo narod može opozvati. Međutim, Ustav entiteta RS jasno propisuje da mandat predsjedniku prestaje i u slučaju ostavke ili opoziva, ali zakoni na državnom nivou – konkretno Izborni zakon BiH i Krivični zakon BiH – imaju veću pravnu snagu i jasno definišu da:
-
mandat izabranom zvaničniku prestaje po sili zakona ukoliko bude pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili više,
-
pravne posljedice presude nastupaju danom pravosnažnosti, bez mogućnosti političkog preispitivanja kroz referendum.
Profesor Blagojević: Referendum bi bio ustavno-pravno nevažeći
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević objašnjava da bi najavljeni referendum bio savjetodavnog, a ne obavezujućeg karaktera, te da bi njegov ishod niti obavezuje Narodnu skupštinu RS-a, niti može uticati na pravne posljedice presude.
– Referendum bi bio suprotan Ustavu BiH i zakonima na državnom nivou. Ustavni sud BiH bi gotovo sigurno reagovao i zabranio njegovo održavanje – navodi Blagojević za Glas Srpske.
Ukoliko bi se, uprkos takvoj odluci, referendum sproveo, svi koji učestvuju u njegovoj organizaciji mogli bi biti krivično gonjeni zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH.
Politička realnost: Narodna skupština i selektivno tumačenje Ustava
Iako se vlast u RS poziva na članove entitetskog ustava, stručnjaci podsjećaju da je Narodna skupština RS-a obavezna donijeti zakon o opozivu predsjednika, ako se poziva na tu opciju, što do danas nije učinjeno.
Dodik, istovremeno, ignoriše činjenicu da su upravo poslanici iz RS-a ranije glasali za donošenje Izbornog i Krivičnog zakona BiH, čime su im dali ustavnu težinu.
Podsjetnik na 2016: Već viđen scenario s Danom RS-a
Dodikov pokušaj da ponovi model iz 2016. godine, kada je organizovan referendum o Danu Republike, koji je potom Ustavni sud BiH poništio i okarakterisan kao “anketa”, otvara pitanje: da li će i ovaj referendum završiti istom sudbinom?
Blagojević smatra da hoće, i to sa potencijalno ozbiljnijim posljedicama.
Zaključak: Politička poruka bez pravnog pokrića
Najavljeni referendum Milorada Dodika više liči na politički manevar i pokušaj pritiska na institucije, nego na realan pravni alat. U situaciji kada su presude pravosnažne, a zakoni jasni, volja naroda ne može biti izgovor za nepoštivanje vladavine prava.
Ako se referendum održi uprkos mogućoj zabrani Ustavnog suda, RS bi se mogla suočiti s dubokom pravno-političkom krizom, a organizatori – s krivičnim posljedicama.