Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučio je da je Zakon o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska donesen u skladu s Ustavom FBiH.
Sud je pritom odbio zahtjev predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare da povuče apelaciju kojom je osporavala način usvajanja ovog zakona.
Odluka je donesena 12. februara, čime je okončan pravni spor koji je pratio političku raspravu o jednom od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.
Sud odbio povlačenje zahtjeva
U presudi je Ustavni sud jasno naveo da se zahtjev za povlačenje apelacije ne prihvata.
„Ne prihvata se povlačenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti postupka u kojem je donesen Zakon o plinovodu ‘Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska’“, navodi se u odluci.
Sud je istovremeno zaključio da je zakon usvojen u skladu s Ustavom Federacije BiH.
„Utvrđuje se da je Zakon o plinovodu ‘Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska’ donesen u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine“, stoji u presudi.
Politički spor oko zakona
Zakon o Južnoj interkonekciji izazvao je veliku političku raspravu u Federaciji BiH.
Tokom usvajanja zakona stranke Trojke preglasile su HDZ BiH najprije u Vladi FBiH, a zatim i u Parlamentu Federacije BiH.
HDZ je bio protiv rješenja prema kojem bi BH Gas bio nosilac projekta.
Umjesto toga, ta stranka zagovarala je osnivanje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi upravljala projektom.
Bradara osporavala proceduru
U zahtjevu Ustavnom sudu predsjednica FBiH Lidija Bradara tvrdila je da zakon nije usvojen u skladu s poslovničkim procedurama.
Između ostalog, osporavala je:
-
primjenu hitne procedure
-
način vođenja sjednice
-
pojedine proceduralne korake tokom usvajanja zakona
Kasnije je odlučila povući zahtjev, što je protumačeno kao pokušaj da se izbjegne potencijalna politička šteta u slučaju nepovoljne presude.
Projekat od strateškog značaja
Južna interkonekcija predstavlja jedan od ključnih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu.
Planirani gasovod treba povezati plinsku mrežu BiH s Hrvatskom, čime bi zemlja dobila dodatni pravac snabdijevanja prirodnim gasom i smanjila ovisnost o postojećim rutama.
Odlukom Ustavnog suda uklonjena je jedna od glavnih pravnih prepreka za realizaciju projekta.