Milorad Dodik, sankcije, Kongres SAD, Dejtonski sporazum i Bosna i Hercegovina – ključne su teme koje dominiraju nakon što su američki zakonodavci uputili snažan zahtjev prema administraciji u Washingtonu. Visokorangirani članovi Kongresa SAD poslali su pismo Marku Rubiju i Scottu Bessentu, tražeći ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.
Radi se o rijetko viđenoj bipartijskoj inicijativi koja uključuje i republikance i demokrate.
Jasna poruka: „Dodik potkopava Dejton“
U pismu koje su potpisali američki senatori i zastupnici, ističe se da Dodik i njegovi saradnici:
- ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine
- podrivaju Dejtonski mirovni sporazum
- doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana
Zakonodavci upozoravaju da se radi o kontinuiranom obrascu ponašanja koji zahtijeva hitan odgovor.
Poziv administraciji da djeluje
Američki kongresmeni direktno su pozvali administraciju bivšeg predsjednika Donald Trump da primijeni sankcije predviđene Zakonom o nacionalnoj odbrani za fiskalnu godinu 2026.
Naglašavaju i da je prethodno ukidanje sankcija:
- ohrabrilo Dodikovo djelovanje
- oslabilo kredibilitet SAD-a u regionu
Niz konkretnih poteza koji su izazvali reakciju
Obilježavanje 9. januara uprkos presudama
Kongresmeni podsjećaju da je Dodik učestvovao u obilježavanju Dana RS uprkos odlukama Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Secesionistička retorika i osporavanje institucija
Navodi se i da Dodik:
- zagovara pravo na samoopredjeljenje Republike Srpske
- dovodi u pitanje autoritet državnih institucija
- kontinuirano napada Ured visokog predstavnika
Aktivnosti u SAD i međunarodni kontakti
Posebno se ističe njegova posjeta SAD-u u februaru 2026. godine, tokom koje je, prema navodima, nastavio promovirati političke stavove suprotne američkoj politici u BiH.
Strani utjecaj i dodatna zabrinutost
U pismu se spominje i angažman kanadske kompanije Dickens & Madson, uz tvrdnje da je cilj bio osigurati podršku SAD-a za nezavisnost Republike Srpske.
Također se navodi incident u kojem je zvaničnik Staša Košarac poslao simboličan predmet Uredu visokog predstavnika, što se tumači kao dio šireg obrasca osporavanja međunarodnih institucija.
Šta slijedi: odluka Washingtona
Zahtjev Kongresa dodatno pojačava pritisak na američku administraciju da zauzme jasniji stav prema političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.
Hoće li sankcije zaista biti vraćene i u kojem obimu – ostaje pitanje na koje će odgovor dati naredni potezi Washingtona.