Znate li ko je najbogatiji čovjek u dosadašnjoj istoriji ljudske civilizacije? To je bio Mansa Musa, vladar Malijskog carstva, koje se protezalo na teritoriji današnjeg Malija, Gvineje, Senegala, Nigera i Mauritanije, a postojalo je od 13. do 16. vijeka. Godine 2014. publikacija Celebrity Net Worth procijenila je da bi, prema današnjim modernim standardima i obračunima, vladarevo bogatstvo iznosilo više od 400 milijardi dolara, što znatno premašuje kapital porodica Rothschild i Rockefeller.
Mansa Musa je bio na vlasti više od dvije decenije – od 1312, do 1337. godine – i bio je deveti vladar, ili mansa, pomenutog carstva. U relativno kratkom periodu, njegova je vladavina dovela do brzog razvoja Malijskog carstva, širenja njegova teritorija i uspona znanosti i kulture.
Musa je akumulirao nesagledivo bogatstvo zbog strateškog položaja svog carstva. Pokrivajući veći dio doline rijeke Niger i okolna područja pustinje Sahare, Carstvo Mali kontroliralo je glavne rute duž kojih se odvijala unosna trgovina zlatom i soli sa arapskim i mediteranskim zemljama. U to je vrijeme zlato već postalo i simbol prestiža i obračunska valuta, dok je sol bila neophodna za konzerviranje hrane. Zbog toga su ove robe bile neophodne za zadovoljenje ključnih potreba tog vremena.
Na teritoriju carstva nalazila su se i nalazišta osnovnih roba, a geografski položaj Malija omogućio je njegovom vladaru postavljanje poreza i trgovačkih taksi, kao i regulisanje tadašnjih logističkih lanaca. Porezi i takse su donosili najveće prihode u državnu blagajnu. Tako je Carstvo Mali zauzimalo središnji položaj u transsaharskoj trgovini, povezujući zapadnu Afriku, Mediteran i arapski svijet.
Godine 1324., nakon više od decenije na vlasti, Mansa Musa je ispunio dužnost svakog bogatog Muslimana – obavio je hadž, odnosno hodočašće u Meku. Nakon tog putovanja svijet je zapravo i saznao za bogatstvo Malijskog Carstva i samog vladara. Mansa Musa je otišao hadž u pratnji velike delegacije. Povorka je brojala oko 60.000 ljudi, dok je Mansina lična pratnja imala 12.000 robova.
Najupečatljiviji dio povorke bilo je 500 robova, od kojih je svaki držao polugu zlata ili štap ukrašen zlatom. Osim toga, delegaciju je pratilo 80 deva, koje su također bile natovarene zlatom. Michael A. Gomez, profesor na univerzitetu New York i stručnjak za historiju Zapadne Afrike, izračunao je da je količina zlata odnijeta na hadž mogla biti i do 18 tona. Tokom putovanja na hadž Musa je velikodušno dijelio zlato svim siromašnima koje je sretao na putu. Zlato je počelo kolati tržištima mediteranskih zemalja, što je pridonijelo razvoju transsaharskih trgovačkih ruta, uzdižući ulogu Mali Carstva.
