Nedavno usvojeni Zakon o Južnoj interkonekciji donosi značajne promjene za BH Gas, kompaniju koja će biti nosilac ovog strateškog projekta. Uz Zakon je usvojen i zaključak predložen od strane HDZ-a 1990, koji zahtijeva reorganizaciju upravljačkih struktura BH Gasa kako bi i Hrvati dobili svoje predstavnike u upravi. No, ova odluka otvara pitanje principa ravnopravnosti i postavlja ozbiljne izazove u odnosima među konstitutivnim narodima u Federaciji BiH.
Nova uprava BH Gasa: Promjene u skladu s političkim zahtjevima
Zaključak o reorganizaciji BH Gasa nalaže Vladi FBiH i BH Gasu da započnu restrukturiranje kompanije u roku od 30 dana. Reforma obuhvata izmjene statuta, upravnih i nadzornih struktura, kao i otvaranje terenskih ureda. Glavni cilj ovih promjena je uspješna realizacija projekta Južna interkonekcija, koji ima ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti BiH.
Međutim, dok se u BH Gasu otvara prostor za ravnopravnu zastupljenost Hrvata, druga javna preduzeća poput Elektroprivrede HZHB, koja su pod kontrolom HDZ-a BiH, ne pokazuju spremnost na slične reforme.
EP HZHB bez Bošnjaka u upravi
Iako je BH Gas u procesu prilagodbe upravljačkih struktura, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EP HZHB) ostaje primjer nedostatka recipročne politike. Ovo preduzeće, koje ostvaruje godišnji prihod od 465 miliona KM i u kojem Vlada FBiH posjeduje 90% kapitala, nema nijednog Bošnjaka u svojoj upravi.
Na čelu EP HZHB nalazi se Drago Bago, dok ostale ključne pozicije u upravi zauzimaju isključivo Hrvati: Vitomir Dodig, Mario Bandić, Josip Čelar, Jelena Bukić, Vedrana Ćavar i Sonja Sušac. Ovaj neravnopravan odnos izaziva nezadovoljstvo i otvara pitanje zašto se principi ravnopravnosti ne primjenjuju jednako na svim nivoima.
Izostanak reciprociteta: Politički balans ili jednostrana korist?
Prijedlog reorganizacije BH Gasa izaziva dodatne tenzije u političkim odnosima unutar Federacije BiH. Dok jedni vide ovaj potez kao priliku za ravnopravniju zastupljenost Hrvata, drugi postavljaju pitanje zašto se isti standardi ne primjenjuju u kompanijama pod kontrolom HDZ-a BiH.
Ovaj problem naglašava potrebu za uspostavljanjem jasnih i pravednih kriterija za upravljanje javnim preduzećima u Federaciji BiH. Samo dosljedna primjena principa ravnopravnosti može doprinijeti dugoročnom političkom i društvenom balansu u zemlji.
Hoće li nova reorganizacija BH Gasa biti prekretnica ili još jedna epizoda u ciklusu političkih manipulacija, ostaje da se vidi. Ono što je sigurno jeste da pitanje ravnopravnosti neće nestati dok se ne osigura balans u svim javnim institucijama Federacije BiH.