Iako svi ključni politički akteri u Bosni i Hercegovini javno izražavaju podršku projektu Južne gasne interkonekcije, iza formalnih izjava sve je više političkih prepreka koje prijete usporavanjem realizacije jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.
U tom kontekstu, danas je u Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH zakazan sastanak posvećen Južnoj interkonekciji, na kojem će Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije predstaviti detaljan plan implementacije projekta. Sastanak je, prema dostupnim informacijama, zakazan za 10:30 sati.
Rokovi jasni: gasovod mora biti gotov do kraja 2027.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ističe da Vlada FBiH ima jasan vremenski okvir.
– Naš cilj je da Južna interkonekcija bude završena i puštena u rad do 31. decembra 2027. godine. Od 1. januara 2028. ruski gas više ne može biti opcija za Bosnu i Hercegovinu – poručio je Lakić.
Prema planovima, cijeli projekat trebao bi biti realiziran u roku od dvije godine, čime bi BiH po prvi put dobila ozbiljnu alternativu postojećem, zastarjelom gasovodu.
Apelacija Lidije Bradare i uloga HDZ-a
Međutim, proces je dodatno zakomplikovan nakon što je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara uputila apelaciju Ustavnom sudu FBiH, tražeći ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji, pozivajući se na proceduralne povrede tokom njegovog usvajanja.
Podsjećamo, delegati HDZ BiH ranije nisu podržali ovaj zakon, a energetski stručnjaci upozoravaju da se radi o političkom, a ne pravnom pitanju. Prema njihovim ocjenama, apelacija predstavlja pokušaj zadržavanja kontrole nad gasnim sektorom kroz insistiranje na formiranju novog gasnog preduzeća.
Energetska sigurnost i geopolitička pozadina
Analitičari upozoravaju da BiH trenutno ima gotovo potpunu ovisnost o ruskom gasu, što zemlju čini izuzetno ranjivom. Realizacijom Južne interkonekcije, BiH bi se povezala s LNG terminalom na Krku i evropskom gasnom mrežom, čime bi se sigurnost snabdijevanja povećala sa simboličnih nula na oko 70 posto.
Projekat ima i snažnu geopolitičku dimenziju – podržan je od strane Sjedinjenih Američkih Država, a finansiranje bi trebalo biti osigurano kroz američkog investitora koji bi gasovodom upravljao putem 30-godišnje koncesije, u saradnji s Vladom FBiH.
Ključni test političke zrelosti
Iz Vlade Federacije BiH poručuju da je još prerano govoriti o konkretnoj američkoj kompaniji koja će izvoditi radove, ali naglašavaju da političke opstrukcije ne smiju ugroziti strateške interese države.
Gasovod dužine oko 180 kilometara nije samo infrastrukturni projekat – on je test političke zrelosti, energetske nezavisnosti i stvarnog opredjeljenja Bosne i Hercegovine za evropski put. Hoće li unutrašnji politički sukobi nadjačati strateški interes građana, postaje pitanje koje će vrlo brzo dobiti konkretan odgovor.