U Rumuniji su u toku radovi na transformaciji zračne baze Mihail Kogălniceanu (MK) u najveću NATO vojnu bazu u Europi. Bageri prekopavaju teren, a miješalice izlijevaju cement za temelje na polju u blizini sela na istoku zemlje, prenosi britanski The Times.
Osude iz Rusije
Proširenje baze MK, koja se nalazi samo 97 kilometara od granice s Ukrajinom, izazvalo je osude iz Rusije, koja ga smatra primjerom NATO agresije. Andrej Klimov, ruski senator i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, upozorio je ranije ove godine da će baza biti među prvim metama osvetničkih napada zbog svoje blizine ruskim granicama.
Rumunjski odgovor na prijetnje
Rumunija je pojačala svoju obranu kao odgovor na ruske prijetnje. Njihove bespilotne letjelice i projektili, iako su ciljali ukrajinske luke na Dunavu, često su prelazili granicu od početka rata. Prošlog tjedna, krhotine tri Shahed 136 letjelice pronađene su na rumunjskom teritoriju, što je navelo NATO na pojačanje patrola borbenih zrakoplova duž granice.
Šest RAF-ovih Typhoona nedavno je završilo četveromjesečnu patrolu rumunskim i bugarskim zračnim prostorom, djelujući duž najdelikatnijeg dijela NATO-ove granice s Rusijom. Dolazak dva američka B-52 bombardera prošlog mjeseca, prvi put kada su teški bombarderi sposobni za nuklearno oružje raspoređeni u Rumuniji, predstavlja još jednu žarišnu tačku.
Povijest i značaj proširenja baze
Transformacija baze MK u NATO bazu, koja može primiti 10 hiljada vojnika i američke bombardere s nuklearnim oružjem, zamišljena je kao odgovor na ruske napade na Gruziju 2008. i Krim 2014. godine. Projekt je dobio dodatnu važnost od početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Američka vojska koristila je aerodrom kao polaznu točku za Bliski istok tokom ratova u Iraku i Afganistanu. U bazi je i dalje vidljiva velika američka prisutnost, s cestama nazvanim po američkim državama – ulica Alabama križa se s ulicom Alaska. Proširenje zračne baze pokazuje ozbiljnost s kojom zemlje shvaćaju prijetnju Rusije, kaže bivši general Hodges za The Times.
Rumunjska ulaganja i NATO suradnja
Rumunija je uložila 2,4 milijardi eura u zračnu bazu MK, kupila tri eskadrile F-16 od Norveške i Portugala kako bi zamijenila sovjetske borbene zrakoplove, te sklopila ugovor vrijedan skoro šest milijardi eura za kupnju 32 F-35 Lightninga ove jeseni. Pukovnik Nicolae Cretu, rumunski zapovjednik zračne baze MK, ističe da ono što se trenutno vidi predstavlja samo 20 posto onoga što se gradi.
Geopolitički kontekst
Ova ulaganja dio su šireg trenda pomicanja težišta NATO saveza prema istoku. Poljska će ove godine potrošiti više od četiri posto BDP-a na obranu, a baltičke zemlje predvode akciju za podizanje minimalne NATO-ove ciljne potrošnje na 2,5 posto BDP-a. Pokušaj rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa da postane glavni tajnik NATO-a ranije ove godine također ukazuje na želju istočnoeuropskih zemalja da ostvare veći utjecaj na obrambeni savez.
Perspektive za budućnost
Očekuje se da će daljnja ulaganja i suradnja unutar NATO-a dodatno ojačati obrambene kapacitete Rumunije i drugih istočnoeuropskih zemalja, omogućujući im bolju zaštitu od ruskih prijetnji i agresije.
