Bivša zastupnica ukrajinskog parlamenta Aliona Hlivco nedavno je za The Telegraph komentirala potencijalne posljedice ruske pobjede u ratu protiv Ukrajine. Hlivco je izrazila zabrinutost da bi pad Ukrajine mogao ohrabriti Vladimira Putina na daljnje širenje prema drugim državama bivšeg Sovjetskog saveza, dok bi NATO-ova sposobnost da odgovori na takve prijetnje bila ozbiljno dovedena u pitanje.
NATO-ova kolektivna sigurnost
Hlivco je naglasila kako NATO-ova snaga ne leži samo u vojnoj moći, već i u nepokolebljivoj predanosti kolektivnoj obrani. Prema Članku 5 NATO-a, napad na jednu članicu smatra se napadom na sve članice, no mjere koje svaka država može poduzeti variraju od slanja ratnog broda do izražavanja zabrinutosti. Hlivco sumnja da bi NATO mogao ispuniti svoja obećanja o kolektivnoj sigurnosti ako Rusija proširi svoju agresiju.
Potencijalne meta ruske agresije
Prema Hlivco, države istočnog krila NATO-a, poput Estonije i Poljske, poduzele su iznimne mjere za svoju obranu. Estonija troši 3% BDP-a na obranu, dok je Poljska spremna poduzeti vojne akcije na ruskom teritoriju ako Ukrajina padne. Nedavne izjave šefa poljske obrambene protuobavještajne službe Jaroslawa Strozyka ukazuju na to da bi Putin mogao izvesti manju vojnu operaciju na istočne teritorije, uključujući estonsku općinu Narva ili švedske otoke poput Gotlanda, koji su strateški važni za regionalnu sigurnost.
Uloga SAD-a i NATO-a
Hlivco ističe da bi podrška SAD-a bila ključna u slučaju ruske pobjede. Oko 10.000 američkih vojnika stacionirano je u Poljskoj, ali ako bi granice Poljske bile probijene, pitanje je bi li SAD odlučio smanjiti gubitke i povući se. Slično, reakcije Ujedinjenog Kraljevstva, posebno pod laburistima, bile bi ključne za NATO-ovu reakciju na potencijalni napad na Estoniju.
Djelovanje Njemačke i unutarnje podjele
Njemačka, koja ima oko 4000 vojnika stacioniranih u Litvi, mogla bi također igrati važnu ulogu. Hlivco je razgovarala s njemačkim vojnim čelnicima koji su potvrdili spremnost na rat, ali s oklijevanjem. U najgorem scenariju, Njemačka bi mogla pribjeći diplomatskom dijalogu s Rusijom, dodatno ugrožavajući jedinstvo NATO-a.
Globalne implijacije
Pad Ukrajine mogao bi imati dalekosežne posljedice izvan Europe. Mađarska bi mogla biti prva europska nacija koja bi se okrenula protiv svojih saveznika, dok bi Turska mogla slijediti vlastite interese u Crnom moru. Kina bi mogla iskoristiti slabost NATO-a za utvrđivanje dominacije u Indo-Pacifiku i invaziju na Tajvan, što bi Australiju i Japan ostavilo bez značajne podrške.
Zaključak
Hlivco zaključuje da bi pad Ukrajine mogao dovesti do raspada NATO-a i promjene svjetskog poretka kakvog poznajemo. Ova situacija bi imala ozbiljne posljedice ne samo za Europu već i za globalnu sigurnost, uključujući moguće eskalacije u Indo-Pacifiku i promjene u međunarodnim odnosima na svim kontinentima.
