Usvajanjem novog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u Narodnoj skupštini Republike Srpske, omogućeno je korištenje nacionalnih simbola Srbije u ovom bosanskohercegovačkom entitetu. Ovaj zakon, predložen od strane predsjednika NSRS Nenada Stevandića, otvorio je vrata ponovnom isticanju simbola poput grba Nemanjića i izvođenju himne Srbije “Bože pravde” u zvaničnim institucijama Republike Srpske.
Reakcije probosanskih stranaka i politička polarizacija
Odluka je izazvala burne reakcije među probosanskim strankama i pojedinim opozicionarima koji smatraju da se time dodatno narušava suverenitet Bosne i Hercegovine i doprinosi jačanju separatističkih težnji. Na sjednici entitetskog parlamenta za ovaj zakon glasalo je 61 poslanik, dok su četiri bila protiv i četiri uzdržana, čime je obezbijeđena potrebna većina.
Kontroverza oko grba Nemanjića i simbolike prošlosti
Ovo zakonsko rješenje dodatno vraća u fokus simbole koje je Ustavni sud BiH već ranije proglasio diskriminatornim. Naime, dvoglavi orao s krunom i himna “Bože pravde” bili su uklonjeni sa zvaničnih obilježja RS još 2006. godine, jer su se smatrali uvredljivim za bošnjački i hrvatski narod koji također čine dio ovog entiteta.
Opozicija u Republici Srpskoj: Salkićevo upozorenje
Ramiz Salkić, samostalni poslanik, oštro se usprotivio ovom zakonu, navodeći da grb Nemanjića simbolizuje bolna sjećanja na rat u BiH i asocira na ratne zločine počinjene pod tom zastavom. “Ovaj simbol, što god da je značio u prošlosti, danas i u budućnosti će značiti najteže zločine i genocid nad Bošnjacima,” izjavio je Salkić, pozivajući na promjenu ovog zakonskog rješenja.
Potencijalne političke posljedice i narušavanje dejtonskog sporazuma
Osporavanje ovih izmjena najavile su probosanske stranke, ističući kako se radi o pokušaju da se Republika Srpska simbolički, ali i praktično, veže uz Srbiju, čime se dodatno polarizuje politička scena u zemlji i potkopava njen integritet. Odluka o omogućavanju isticanja srpske zastave i izvođenju himne “Bože pravde” u zgradama RS otvara pitanja o legitimnosti i potencijalnom kršenju Dejtonskog sporazuma, kojim je jasno definisan status i autonomija Bosne i Hercegovine kao nezavisne države.
Zaključak: Otvaranje starih rana i prijetnja stabilnosti
Iako zagovornici ovog zakona tvrde kako je riječ o jačanju specijalnih paralelnih odnosa između Srbije i Republike Srpske, kritičari naglašavaju da se ovim postupkom zapravo stvara simbolička slika “okupacije” jednog dijela Bosne i Hercegovine. Ovi potezi bi mogli imati dalekosežne političke posljedice u ionako osjetljivom društveno-političkom kontekstu, posebno među generacijama koje nose sjećanje na ratna dešavanja devedesetih.