Dok Vladimir Putin nastavlja voditi rat u Ukrajini, suočava se s novim problemom unutar same Rusije – rastućim separatističkim pokretima koji se protežu od Baltika do Sibira. Ovi pokreti, koji dugo godina djeluju u sjeni, sada vide ukrajinsku invaziju kao priliku koju ne smiju propustiti.
Zajednička borba protiv Kremlja
Jedan od ključnih igrača u ovom separatističkom pokretu je Oleg Magalecki, osnivač Foruma slobodnih naroda postruske ere. Ova organizacija, koja okuplja dvadesetak regionalističkih pokreta iz cijele Ruske Federacije, nastoji koordinirati aktivnosti za oslobađanje od ruske dominacije. Među članovima Foruma su i separatisti iz Ingrije, regije koja obuhvaća područje oko Sankt Peterburga, te separatisti iz Udmurtije, smještene zapadno od Urala.
Magalecki, koji je svoju političku karijeru započeo nakon prosvjeda na Euromajdanu, vjeruje da se Rusija približava kolapsu i da je trenutak za akciju. “Moramo biti spremni za velike promjene – za kolaps,” izjavio je za Foreign Policy. Njegov Forum služi kao središte za koordinaciju prognanih vođa različitih pokreta za neovisnost, dok ovi istovremeno koordiniraju aktivnosti svojih sunarodnjaka koji su još uvijek u Rusiji.
Separatistički pokreti jačaju
Sve više ruskih disidenata u egzilu, uključujući i članove Foruma, priključuje se borbi uz ukrajinske snage. Među njima je i Pavel Mezerin, koji potječe iz Ingrije i koji se pridružio Sibirskom bataljunu. Međutim, njegovo iskustvo bilo je razočaravajuće jer je ukrajinsko vodstvo više bilo usmjereno na političke projekte nego na stvarne vojne jedinice sastavljene od ruskih građana. Ipak, Mezerin ne odustaje, već se sada fokusira na djelovanje unutar organizacije Slobodna Ingrija.
Iako su separatistički pokreti diljem Rusije suočeni s ogromnim izazovima, njihova koordinirana aktivnost unutar Foruma slobodnih naroda postruske ere predstavlja ozbiljan problem za Kremlj. Ova organizacija ne samo da okuplja disidente, već ih također povezuje s akademicima, stratezima i dužnosnicima vlada diljem svijeta, što dodatno jača njihov utjecaj.
Nade i izazovi
Iako je Moskva proglasila Forum slobodnih naroda “nepoželjnom organizacijom” i optužila ga da djeluje kao paravan za CIA-u, separatisti su odlučni u svom cilju. Njihov posao je težak i opasan, a mnogi članovi Foruma već su godinama suočeni s progonima od strane FSB-a.
Zapad, s druge strane, podržava ideju demokratizacije Rusije, ali čini se da su zapadni čelnici uvjereni kako je za to dovoljna promjena režima u Kremlju. Magalecki, međutim, smatra da je problem dublji i da je potrebno razbiti imperijalni i kolonijalni sustav Rusije kako bi se postigla prava sloboda za regije unutar Federacije.
Čečenska borba za neovisnost
Ahmed Zakajev, vođa Čečenske Republike Ičkerije u egzilu, vjeruje da se neovisnost Čečenije i drugih ruskih regija može postići samo rušenjem ruske države. “Putinov rat, koji je počeo u Ukrajini, mora završiti u Moskvi,” rekao je Zakajev. On vidi borbu za neovisnost kao dio šireg pokreta za slobodu, ne samo za Čečeniju, već i za Sibir, Dagestan i druge ruske subjekte.
Unatoč godinama progonstva i neuspjelih pokušaja da pridobije međunarodnu podršku, Zakajev i dalje vjeruje da je trenutna situacija prilika koju ne smiju propustiti. Separatistički pokreti unutar Rusije suočavaju se s mnogim izazovima, ali njihova odlučnost i rastuća koordinacija ukazuju na to da Putinova Rusija može očekivati sve ozbiljnije unutarnje prijetnje.
