Guverner ruske pogranične regije Belgorod, Vjačeslav Gladkov, proglasio je vanredno stanje zbog kontinuiranih napada ukrajinskih snaga. U videu objavljenom na platformi Telegram, Gladkov je opisao situaciju u regiji kao iznimno tešku i napetu, s naglaskom na svakodnevno granatiranje koje uništava kuće i uzrokuje stradanje civila.
“Zbog ovih okolnosti, odlučili smo proglasiti izvanredno stanje u cijeloj Belgorodskoj regiji, s namjerom da zatražimo da se ova situacija proglasi i na saveznoj razini,” izjavio je Gladkov.
Ukrajinska ofanziva i Putinov odgovor
Paralelno s krizom u Belgorodu, ukrajinske snage su pokrenule neočekivanu ofanzivu u regiji Kursk, zauzevši stotine kvadratnih kilometara ruskog teritorija i okupiravši 74 naselja, prema tvrdnjama ukrajinskih izvora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovu je situaciju usporedio s potonućem podmornice Kursk iz 2000. godine, što vidi kao simboličan početak i kraj Putinove vladavine.
Ruski dužnosnici pokušavaju minimalizirati značaj ukrajinskog prodora, tvrdeći da je neprijateljski napad zaustavljen i da je situacija pod kontrolom. Ipak, premještanje ruskih trupa iz Hersona, Zaporižja i Kalinjingrada u Kursk ukazuje na ozbiljnost prijetnje.
Britanski Telegraph izvještava da je Putin imenovao Alekseja Djumina, svog bivšeg tjelohranitelja, za nadzornika operacije u Kursku, što mnogi vide kao pokušaj Kremlja da preuzme potpunu kontrolu nad situacijom i zaustavi krizu. Djumin, poznat po svojoj ulozi u aneksiji Krima 2014. godine, sada ima zadatak okončati ukrajinsku invaziju na ruski teritorij.
Političke i vojne posljedice
Ukrajinska ofanziva u Kursku dolazi u trenutku kada se spekulira o mogućim pregovorima nakon američkih predsjedničkih izbora u novembru. Ukrajinska strana možda namjerava zadržati teritorij u Kursku ili čak Belgorodu kao adut u eventualnim pregovorima s Rusijom.
U međuvremenu, ruski mediji i dužnosnici nastoje umanjiti značaj ove invazije, opisujući vojne akcije kao “antiterorističku operaciju,” termin koji je bio u upotrebi tokom rata u Čečeniji. Ipak, situacija u Kursku izaziva zabrinutost i među ruskom opozicijom. Ilja Jašin, oporbeni političar nedavno pušten iz zatvora, izjavio je da je Putinov “krvavi avanturizam” donio smrt i razaranje na ruski teritorij, što smatra visokom cijenom koju Rusija plaća za ovaj rat.
Ovi događaji ukazuju na dublju krizu unutar Rusije, dok Putin pokušava očuvati kontrolu u sve težim uvjetima, suočen s rastućim pritiskom na domaćem i međunarodnom planu.
