Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Kovačević” izazvala je veliki politički potres u Bosni i Hercegovini, jer je otvorila put da građani mogu birati članove Predsjedništva BiH bez obzira na mjesto prebivališta. Ako se ova presuda provede na način kako je to Sud naložio, mogla bi dovesti do situacija poput one sa Željkom Komšićem, ali ne samo u vezi s Hrvatima u BiH, već i s bilo kojim narodom, manjinom ili etnički neopredijeljenim glasačem na teritoriji cijele države.
Žalba na diskriminaciju prema mjestu prebivališta i etničkom porijeklu
Slaven Kovačević, podnosilac žalbe, tvrdio je da kao glasač ne može glasati za kandidata po vlastitom izboru, jer je njegovo pravo glasa ograničeno zbog prebivališta i etničke pripadnosti. Eksperti ističu da ova presuda nosi višeslojne pravne izazove, a neki od njih ukazuju na to da bi presuda mogla biti poništena zbog proceduralnih razloga.
Pravni izazovi i proceduralne greške
Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, upozorava na problematične aspekte ovog slučaja, ističući da Kovačević nije iskoristio sve pravne lijekove u BiH prije nego se obratio Evropskom sudu. Lučka podsjeća da je evropski mehanizam zaštite ljudskih prava zamišljen kao posljednja instanca, te da je preskakanje apelacije Ustavnom sudu BiH moglo dovesti do proceduralne greške.
Kritike na izborni sistem i curenje informacija
Sudija Gabriela Kuško Štadlmajer izrazila je sumnje u vezi s time da li se Kovačevićevo pravo glasa može smatrati direktno pogođenim izbornim pravilima. Uz to, navodi se da je problem curenja informacija iz suda dodatno doveo u pitanje postupak, što bi moglo utjecati na nepristrasnost Suda.
Konačna presuda pred Velikim vijećem
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava donijet će konačnu odluku, koja će biti posljednja instanca u ovom slučaju. Presuda bi mogla donijeti značajne promjene u izbornom sistemu BiH, ukoliko bude potvrđena.
