Bosanskohercegovačke institucije su za nabavku toaletnog papira u 2024. godini predvidjele izdvajanje više od 255.000 KM, što je izazvalo zanimanje javnosti i postavilo pitanja o uslovima tendera i mogućoj diskriminaciji ponuđača.
Šta otkriva tender?
Služba za zajedničke poslove institucija BiH polovinom jula 2021. raspisala je tender za nabavku toaletnog papira i ubrusa, procijenjene vrijednosti od 255.520 KM bez PDV-a. Okvirni sporazum je planiran na period od dvije godine. Na ovaj tender stigla je samo jedna ponuda, što ukazuje na moguće tehničke ili proceduralne prepreke za druge ponuđače.
Uslovi za nabavku su detaljno opisani u dokumentaciji:
Toalet papir mora biti troslojni, bijele boje, 100% celuloza, sa širinom rolne od 9 cm i dužinom minimalno 12,5 m.
Za papir u listićima postavljen je uslov da bude dvoslojni, bijele boje, mikro lijepljen kako bi se spriječilo listanje.
Ubrusi za ruke moraju biti 100% celuloza, bijele boje, dvoslojni, sa preciznim dimenzijama i brojem listića u pakovanju.
Osim toga, tender je zahtijevao posjedovanje ISO certifikata, uključujući ISO 10002:2018 (upravljanje zadovoljstvom kupaca) i ISO 14001:2015 (upravljanje okolišem), što je moglo ograničiti konkurenciju.
Diskriminacija ponuđača ili strogi standardi?
Stručnjaci navode da tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji mogu ukazivati na moguću diskriminaciju ponuđača. Prethodni tenderi za ovu vrstu nabavki također su izazivali sumnje. Na primjer, tokom 2021. godine, okvirni sporazum za nabavku toalet papira i ubrusa vrijedan 389.000 KM potpisan je sa kompanijom Kompex d.o.o. Istočna Ilidža, dok je drugi tender vrijedan 157.000 KM dodijeljen firmi Defter iz Sarajeva.
Iako su pristizale ponude, značajan broj njih bio je odbačen zbog neslaganja sa tehničkim specifikacijama ili zbog cijene veće od procijenjene vrijednosti. Jedan od primjera je odbacivanje ponude zbog broja listića u pakovanju toaletnog papira.
Javna reakcija i transparentnost
Ova praksa otvara pitanja o transparentnosti i pravilnosti u procesima javnih nabavki. Dok građani plaćaju visoke iznose iz budžeta, nameće se dilema o tome da li su uslovi tendera zaista u interesu najefikasnije i najekonomičnije nabavke ili pogodovanja određenim kompanijama.
Ostaje za vidjeti da li će nadležne institucije preispitati kriterije i uslove za buduće javne nabavke kako bi osigurale veću konkurenciju i transparentnost u trošenju javnih sredstava.