Nakon intenzivnih izraelskih udara na Iran, sukob na Bliskom istoku dostigao je novu razinu napetosti. Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei i njegovi ključni savjetnici suočavaju se s teškom odlukom – odgovoriti napadom ili riskirati pojavljivanje slabosti u očima saveznika i neprijatelja. Prva opcija, odmazda balističkim projektilima, mogla bi dodatno izazvati izraelsku reakciju, dok bi suzdržanost mogla biti tumačena kao znak slabosti.
Prazne prijetnje ili priprema za odgovor?
Iranski državni mediji prenose izjave koje najavljuju „odgovor punom snagom“ na izraelsku agresiju. Iranski ministar vanjskih poslova nedavno je izjavio da je „svaki napad na Iran prelazak crvene linije.“ Ipak, visoki ulozi navode na mogućnost da Iran na kraju odustane od prijetnji kako bi spriječio potpunu eskalaciju sukoba.
Eskalacija sukoba s militantima i Hezbollahom
Izraelski napadi nastavili su se u obliku udara na saveznike Irana, uključujući militante Hezbollaha u Libanu, te prisilili na masovne evakuacije stanovništva. Izrael smatra iransku podršku militantima i napade nižeg intenziteta na svoje saveznike kao provokaciju, na koju odgovara jakim udarima, koristeći američku vojnu podršku.
Američka podrška i pripreme za diplomatsko rješenje
Snažna podrška američkog predsjednika Joea Bidena Izraelu uključivala je značajnu vojnu podršku, kao i intenzivan diplomatski pritisak na deeskalaciju. Biden je otvoreno pozvao Izrael da ne cilja iranske strateške resurse poput nuklearnih i naftnih postrojenja. Iako američki izbori 5. novembra igraju ulogu u kalkulacijama sukobljenih strana, Bidenov oprezni pristup reflektira nastojanje da se izbjegne širi rat u osjetljivom trenutku.
Nuklearno oružje kao krajnje sredstvo?
Iran je dosad negirao namjeru razvijanja nuklearnog oružja, no napetosti u regiji i pritisci njegovih protivnika mogli bi ga navesti na razvijanje nuklearne bojeve glave kao odvraćanje. Diplomatska vrata ostaju otvorena, no rastući sukobi prijete izbijanjem krize s mogućim globalnim posljedicama.